Po pitanju dešavanja iz podgoričke Gimnazije i Sare Vujisić, zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković kazao je da se nijesu oglasilii niti izašli sa saopštenjem iz prostog razloga zato što je sve što je rečeno bio poziv da nadležne institucije ispitaju slučaj.
“Bilo bi zaista iluzorno, da ne kažem glupo, da institucija zaštitnika poziva nekoga da ispita ovaj slučaj, a ona je sama ovlašćena da ispita takav slučaj. Zbog toga mi smo već preduzeli mjere da saznamo sve detalje ovoga slučaja. Ima tu dosta stvari koje treba razjasniti. Jedna od tih stvari je kakva je bila uloga, ne samo obrazovnih institucija, nego i drugih organa i organizacija, ako su znali, i ukoliko su u tom smislu zakazali. Naravno da je to predmet ispitivanja institucije zaštitnika. Jednim dijelom, ono što otežava čitavu ovu situaciju jeste da se ovo desilo prije tri godine, mi sada o tome raspravljamo.
Drugi dio je možda još važniji, da li smo u to vrijeme imali kriminalizovano seksualno uznemiravanje, kao osnov da se pokrene postupak od strane nadležnog tužilaštva? I treće, da odmah to kažem, jeste da smo primijetili da se u više navrata stiče utisak o tome da ako se nešto dešava izvan granica škole, da to više nije pitanje koje treba da tangira obrazovne institucije, što je jedna zabluda, jer mislim da u svakom slučaju, a pogotovu kada se neko obrati organima škole, uključujući i psihologe, koji tim povodom treba da zauzmu određeni stav, i da daju preporuku šta treba činiti. Sve je to ono što ćemo ispitati u toku samog postupka, i naravno, na bazi toga donijeti preporuku” – poručio je ombudsman Siniša Bjeković u Budilniku TVE.
Bjeković: Nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru
Još jednom puna podrška za sve novinare, za sve medije u Crnoj Gori, i da kažem ujedno da vas pozivam, ne samo da koristite svoja prava i ovlaštenja, nego da ispunjavate svoje obaveze, a to je profesionalno i odgovorno novinarstvo. U takvim okolnostima mediji, a to je prilika da se njima obratim ovdje, htjeli to oni ili ne, htji to mi ili ne, jesu strateški saveznik institucije zaštitnika u borbi za ljudska prava – kazao je Bjeković.
Međunarodni Dan ljudskih prava obilježava se 10.decembra, obilježavanje ovog datuma ustanovljeno je 1948. godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, dok je formalno uspostavljanje dana ljudskih prava izglasano na 317.plenarnom sastanku Generalne skupštine 4.decembra 1950. godine, kada je proglašena i sama Rezolucija.
Daleko smo od idealnog cilja
Zabluda je stav da Ombudsman nema pravno obvezujući stav prema nekom pitanju, kaže Bjeković, iz razloga ako je nešto ustavna kategorija i ima ovlaštenje da donosi mišljenja, onda to obavezuje i samo je, kako navodi, pitanje svijesti onoga kome se odnosi takva poruka.
“Da li ima svijesti da to što kaže Ombudsman, na neki način obavezno, ne samo pravno, nego i politički, moralno i na svaki drugi način. Da budemo do kraja iskreni, ljudska prava nijesu samo pravni okvir, to je moralni, politički, svaki drugi okvir u kojem prebiva jedna država. Dokle smo mi stigli na tom putu? Bilo je dosta stvari koje su napredovale, bilo je dosta stvari o kojima treba povesti ozbiljnu raspravu. Sve ono što se dešava oko nas, i u nama, i to moram da kažem, kad već govorim o svijesti, nas upozorava da smo još daleko od tog idealnog cilja, a to je da ispoštujemo sva ljudska prava i slobode svih ljudi pod jurisdikcijom Crne Gore” – rekao je Bjeković.
Sa jedne strane je nedovoljno razvijena svijest, objašnjava Bjeković, a sa druge strane subjektivni indikatori koji ukazuju da nas ljudska prava ne dotiču ukoliko se ne tiču nas samih.
“Ono što je posebno bitno i značajno u našem društvu jeste nedostatak empatije, odnosno solidarnost sa drugim, pa da možemo zaista zaključiti da je svijest građana u dovoljnoj mjeri izgrađena, da istaknu zahtjev za poštovanje ljudskih prava, a onda da i sami poštuju ljudska prava i slobode” – poručio je Bjeković.
Ljudska prava su pitanja borbe za ista, osvajanje slobode
Zaštitnik ljudskih prava u Crnoj Gori je osnovan prije 21 godinu, a izazov je, kaže Bjeković, u usaglašavanju našeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom i sa standardima, kako navodi, prvenstveno Evropske unije.
“Trebamo imati u vidu činjenicu da bitka, ili borba za ljudska prava nije pitanje trenutka, ona će trajati, vjerovatno, dok je čovjeka, a njegoševski rečeno, da ne budem zloupotrebljen kad govorim o Njegošu, i o tome čemu posvećujem ove citate iz Gorskog vijenca, gdje on kaže ,, Treba služit česti i imenu, neka borba bude neprestana”.
To često i ime jeste crnogorska država, koja ima i ime i tradiciju, i naravno jedan moralni okvir o kojem se govori, a pitanje je u kolikoj mjeri ga zadovoljava, sa jedne strane, a sa druge strane, kad govorimo neka borba bude neprestana, nikad i niko nije donio ljudska prava na zlatnom tanjiru, uvijek su ona pitanja borbe, pitanje osvajanja slobode, ako to mogu tako da kažem. Zato, što se tiče institucije, prošla je jedan veliki put, ogroman put, moram da kažem, prije svega da se ona ukorijeni u svijesti samih gràđana, što je očigledno već sada postalo, i ono što mora posebno da bude naznačeno, koliko god smo ostvarili rezultate na jednom polju, previše je širok prostor da možemo da kažemo da smo zadovoljni sa onim što se sad dešava” – naglasio je Bjeković.
Budite svoji na svome i dozvolite drugima da to budu
On je poručio građanima i građankama Crne Gore da se vrate sebi i svojim dobrim stranama, i dodao da više vjeruju sebi nego drugima.
“Odstranite mržnju i nasilje, kao oblik rješavanja bilo kojeg konflikta. Procijenite šta vam donosi nestabilnost u državi, i može li se živjeti u društvu koje ne vodi računa o najranjivijima. Budite solidarni zbog sebe i zbog svog potomstva. Gradite građansko društvo koje ne isključuje ni nacionalno, ni vjersko. Budite svoji na svome i dozvolite to drugima da budu. Ne zaboravite, u vašim rukama je, konačno, olovka koja piše naše danas i naše sjutra, da bi to bilo, ne treba ta olovka da bude sredstvo za mučenje, niti da bude sredstvo za dominaciju nad drugima, naprotiv. Treba da shvatimo da ako je Ustav i zakon nekakav vid društvenog dogovora, dogovorite se ljudski, i zbog ljudi.
Neka to bude poruka za našu javnost, uz zavjet da se moramo vratiti upravo onim vrijednostima, o kojima sam maloprije pričao.Ako se busamo u grudi da smo Crnogorci, ili drugi narodi, koji žive na ovom području, a znaju šta znači ljudsko dostojanstvo, znaju šta znači čast, a znaju šta znači i ponižavanje ljudskog dostojanstva, urušavanje ljudskog dostojanstva, možda će biti dovoljno da porazmisle o svim ovim stvarima, i već od sada počnemo.da činimo nešto bolje da ova država krene, ne bih rekao u bolje sjutra, jer je to floskula, nego krene u izvršavanje svojih obaveza. Da pritisnemo sve državne organe, u smislu poštovanja tih obaveza, a sa druge strane da sebe uvjerimo da to što radimo, ne radimo zbog državnog aparata, ili političke vlasti, koja je trenutno aktuelna, nego zbog toga da bi sebi i drugima učinili bolje, za nekakve buduće, ne samo generacije, već za buduće sjutra” – zaključio je Bjeković.
