Ustupak koji je Evropska komisija napravila, kada je odlučila da niz propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru, po svemu sudeći neće se ponoviti kada je u pitanju isplata sredstava iz Plana rasta Evropske unije.
To proizilazi iz pregleda obaveza Crne Gore iz Reformske agende za period od 2024. do 2027. godine.
Naime, da bi Crnoj Gori do kraja ove godine bila isplaćena prva tranša od nepunih 30 miliona eura iz Plana rasta, neophodno je realizovati niz reformi, među kojima se kao najvažnija ističe imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu.
Da sa ovim, ali i sličnim pitanjima više neće biti kompromisa potvrđuje i napomena istaknuta u Reformskoj agendi.
– Važno je napomenuti da je Regulativom (EU) 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan predviđen takozvani mehanizam fleksibilnosti. To podrazumijeva da se, u izuzetnom slučaju neispunjenosti, koraci kojima je rok dospijeća za implementaciju kraj 2024. godine mogu primijeniti tokom naredne dvije godine, a koraci planirani za svaki naredni polugodišnji period mogu implementirati sa dodatnih godinu dana produženog roka. Međutim, ovakva vrsta fleksibilnosti predviđa da se zahtjev za isplatu sredstava može podnijeti tek po ispunjenju koraka tokom ovog dodatnog perioda – piše u dokumentu Vlade.
Ovakav razvoj situacije u Akciji za ljudska prava (HRA) vide kao zabrinjavajući.
Direktorica te nevladine organizacije Tea Gorjanc-Prelević ističe kako se u pravilo pretvorilo ono što je smjelo da bude samo kratkoročno rješenje.
– Vrhovni sud Crne Gore je u v.d. stanju već četvrtu godinu, iako je Venecijanska komisija posebno naglasila Crnoj Gori da takvo stanje može da postoji sasvim izuzetno i kratkoročno, a ne kao pravilo, u što se kod nas pretvorilo. Osam puta su propali oglasi za izbor. Deveti oglas je raspisan u julu ove godine i od tada se glasanje za kandidate u Vrhovnom sudu proizvoljno odlaže. Ušli smo u novembar, a glasanje još nije zakazano. Izbor predsjednika Vrhovnog suda se izbjegava već godinama. Sada je ovaj proces pod velikom pažnjom javnosti, tako da očekujem da do tog izbora dođe u najkraćem mogućem roku – od nedjelju dana – kazala je Gorjanc Prelević za Pobjedu.
Kako je istakla, nova pravila o glasanju u Vrhovnom sudu sada omogućavaju da taj sud uputi adekvatne kandidate Sudskom savjetu koji u krajnjem obavlja izbor.
– Ako se to ponovo ne desi, moraćemo konstatovati da su opstrukcije grupe pojedinaca moćnije od državnog interesa. U tom slučaju bi se zakon morao hitno promijeniti i omogućiti da sam Sudski savjet sprovodi izbor predsjednika Vrhovnog suda. Istovremeno bi SDT morao da istraži kako i zašto su organizovane sve dosadašnje opstrukcije – istakla je ona.
Podsjećanja radi, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je nedavno kako će Crnoj Gori do kraja godine biti isplaćena prva tranša sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Isplatu 29,5 miliona eura najavio je, nakon usaglašavanja Reformske agende sa EU, i Bojan Vujović direktor Direktorata za Evropske fondove, rekavši da pomenuti iznos čini sedam odsto ukupnog iznosa novca koji je Evropska komisija opredijelila za našu zemlju.
OPSTRUKCIJE OČIGLEDNE, UPITAN ZAVRŠETAK PROCESA
Sudije Vrhovnog suda izmijenile su 18. oktobra Poslovnik o radu Opšte sjednice. Time je regulisano da ako se za izbor predsjednika prijavi i kandidat koji nije sudija Vrhovnog suda, što je sada ponovo slučaj, onda kandidat koji je sudija Vrhovnog suda ne učestvuje u glasanju, a ukupan broj sudija od kojeg se računa većina se umanjuje za glas tog sudije.
– Međutim, zadržan je stav da se kao ukupan broj glasova računa broj sistematizovanih sudijskih mjesta u Vrhovnom sudu, a ne faktički broj sudija kojih tamo ima, a koji je za dva manji, tako da je ponovo otežano postizanje potrebne većine – objašnjava Tea Gorjanc-Prelević.
Pravnik Veselin Radulović ovakav potez vidi kao potrebu za prolongiranjem procesa od strane sudija Vrhovnog suda koji, kako kaže, od samog početka svjesno opstruiraju čitav proces.
– U junu se čekalo da se izmijeni Zakon o sudskom savjetu i sudijama. Sada su isti oni zbog kojih se zakon mijenjao tražili izmjenu poslovnika o radu. Njima očigledno ne odgovara da neko pokrene reforme u Vrhovnom sudu – ocijenio je Radulović za Pobjedu.
On kaže da je sasvim siguran da će i dalje grupa sudija opstruirati izbor čelne osobe crnogorskog pravosuđa.
– Oni koji opstruiraju izbog predsjednika ulaze u zonu krivične odgovornosti. Nažalost mi nemamo institucije da reaguju na to. Zato i imamo ovakve procese i dešava nam se sve ovo. Pravosuđe je očigledno pod kontrolom nekih kadrova koji su ga i doveli u ovakvo stanje i sada pokušavaju spriječiti reforme – smatra Radulović.
Kako je kazao da bi bilo dobro da se čitav proces završi do kraja godine, ali i dodaje da postoje strepnje da li će se to i dogoditi.
NOVI NEUSPJEH PONIZIO BI DRŽAVU
Da su opstrukcije neupitne, saglasna je i Gorjanc-Prelević koja kaže da na to jasno ukazuje odbijanje čak petoro sudija da glasaju za ponuđene kandidate koji su ispunjavali uslove.
Za nju to nije iznenađenje, pogotovo kada se, kako kaže, uzme u obzir da je sudstvo generalno pod sumnjom o protivpravnim uticajima posebno jer je bivša, veoma uticajna trinaestogodišnja predsjednica Vrhovnog suda za to i optužena.
– Ipak se nadam da će nedavne izmjene zakona (koje su uvele prostu umjesto dvotrećinske većine i glasanje u drugom krugu), i pomenute izmjene Poslovnika pomoći da se negativan uticaj nekako prevaziđe, jer se sam od sebe neće povući. Propast i devetog pokušaja izbora bi svakako značio dalje ponižavanje države i opšteg interesa da se sudski sistem normalizuje – smatra Gorjanc-Prelević.
Napominje i da bi takav slijed događaja izazvao veliku pažnju država članica EU.
– One će na kraju glasati o tome da li jednu takvu državu žele kao ravnopravnu članicu u svom društvu. Sprovođenje pravde je jedna od osnovnih funkcija države, koja se u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj krizi prije svega jer još nema osobe na čelu Vrhovnog suda koja bi sudstvu mogla da vrati i ažurnost i povjerenje – zaključila je ona.
