Predsjednik Francuske Emanuel Makron poručio je danas, povodom ponovnog dolaska u Beograd, da je Evropskoj uniji (EU) potrebna snažna i demokratska Srbija, koju je pozvao da se odlučno angažuje u pristupanju EU i da odustane od politike balansiranja između velikih sila.
„Danas ponovo dolazim u Srbiju sa jednostavnom porukom: EU i njenim zemljama članicama potrebno je da imaju jednu snažnu i demokratsku Srbiju u svom okrilju i Srbiji je potrebna jedna snažna i suverena EU da brani i promoviše svoje interese, uz poštovanje svog identiteta“, naveo je Makron u poruci građanima Srbije, koja je objavljena u današnjim izdanjima Politike i Danasa.
Ističući davnašnje prijateljstvo dvije zemlje, kao i unaprijeđenje odnosa, razmjene i partnerstava od prethodne posjete Srbiji prije pet godina, Makron je naglasio i da je bliskost Srbije i EU već snažna, ali je ukazao da, uprkos tome, „perspektiva pristupanja EU ne privlači onoliko koliko bi trebalo dok se, u pozadini, miješaju zabrinutosti i zamor, posebno u vezi sa ritmom pristupnih pregovora“.
Ponekad postoji, dodao je, i vrsta resentimana, pa čak i nepovjerenja u vezi sa EU, koji svoj izvor imaju u novijoj istoriji i u sukobljenim ili konfliktnim sjećanjima.
„Srbija naravno pripada Evropi svojom geografijom, ali više od toga pripada joj svojom istorijom; istorijom jednog ponositog naroda, koji ima snažan identitet, od koga nikada nije odustao. Danas su razmjene mnogo bogatije sa zemljama EU, nego sa bilo kojom drugom zemljom ili skupinom zemalja“, naveo je Makron i poručio da je vrijeme da „zajedno bez ostrašćenosti sagledamo istoriju, da ne bi više predstavljala prepreku, što ona danas još uvijek jeste, između nas i, još i više, između zemalja regiona koje su sve pozvane da budu zajedno u okrilju EU“, naveo je Makron.
Prema njegovom mišljenju, istoričari i zemalja članica EU i zemalja kandidata bi vjerovatno mogli da pomognu na tom putu, angažujući se u kolektivnom radu na tome.
Ali, kako je dodao, tu postoji jedna druga stvar: Srbija je, s pravom uvjerena u posebnost svoje sudbine i ponekad očvrsla od izazova koje je ona pred nju stavljala, ne treba da se plaši za svoj identitet i svoju suverenost ulaskom u EU.
„Ta bolna sjećanja kao ni te zapitanosti ne treba da odvraćaju građane Srbije od onog što je očigledno: njihovo mjesto je u Evropi, uz Francusku – kojoj nije ništa manje stalo nego Srbiji do osobenosti svoje istorije i kulture – u toj zajednici koja je jedino mjesto u kome ćemo moći zaista da branimo vrijednosti koje su nam zajedničke“, poručio je Makron.
Makron je istakao da Srbija u potpunosti ima svoje mjesto u okrilju EU, kao „velika centralna zemlja ovog regiona, koja je sposobna ne samo da bude glavni graditelj budućnosti pomirenja i saradnje“, već, ako to želi, i snaga inspiracije i pokretačka snaga.
Ukazao je i na okvir koji nudi Evropska politička zajednica za pokretanje zajedničkih inicijativa, napominjući da će naredni samit na jesen u Mađarskoj u tom smislu biti značajan.
Apelujući na snažnije angažovanje Srbije u procesu pristupanja EU, Makron je ukazao i na pogubnost politike balansiranja među silama.
„Kada je rat, još jednom, ponovo izbio na našem kontinentu, iniciran od strane Rusije koja u Ukrajini slijedi brutalan plan osvajanja, ideja da Srbija može da traži svoj put u vječitoj igri balansiranja između sila koje će u njoj vidjeti samo piona za žrtvovanje na šahovskoj tabli samo je iluzija: samo u okrilju EU – unije suverenih država koje dele istu viziju svoje budućnosti, Srbija će moći da ostane Srbija“, poručio je Makron.
Uvjeren da Srbija, poput Francuske, teži ka nezavisnosti i suverenosti koje “samo EU, posjedujući sredstva svoje strateške autonomije može da joj pruži“, Makron je naveo da tu stratešku autonomiju treba zajedno izgraditi, obezbjeđujući sebi sredstva za osiguranje bezbjednosti i jačajući saradnju u odbrani.
„Ali ćemo je takođe izgraditi u oblasti industrije, u svim sektorima gdje moramo da se ujedinino, kako bismo bili otporniji u odnosu na bespoštednu međunarodnu utakmicu, u oblasti kritičnih sirovina, ljekova, vještačke inteligencije, na primjer. Tu, takođe, Srbija ima ključnu ulogu u okviru jedne proširene i ojačane EU“, poručio je Makron.
Francuski predsjednik naveo je i da je pitanje koje se postavlja Srbiji, ali i svim drugim Evropljanima u ovom trenutku, i to još više nego pitanje o neophodnom održavanju ujedinjenog fronta protiv Rusije, jeste pitanje o tipu društva u kojem će sjutra htjeti da živi omladina.
Uvjeren da će mladi u Srbiji imati isti odgovor kao i mladi u Francuskoj, Makron je naveo da za građane Francuske, kao i za građane drugih država članica i uskoro za građane Srbije, EU jeste i ostaće „jedna od najčvršćih brana protiv populizma, demagogije i ekstrema, kao i jedinstveni prostor ekonomskog prosperiteta“ i ima kapacitet da bude relevantna naspram konkurenata u globalizaciji.
„Evropska povelja o ljudskim pravima, evropski ugovori koje su slobodnom voljom usvojile države članice, evropske pravosudne instance zadužene za njihovu primjenu danas predstavljaju osnovu koja štiti prava. Jer smo mi zajedno gradili već gotovo 70 godina demokratiju na nivou kontinenta, na čvrstim osnovama koje isključuju povratak pogubnih nacionalističkih refleksa“, istakao je Makron.
Posebno se osvrćući na pitanje Kosova, francuski predsjednik naglasio je važnost poštovanja Ohridskog sporazuma.
„Godine 2019, kada sam govorio o pitanju Kosova, govorio sam o neophodnoj hrabrosti da bi se došlo do kompromisa. Uvjereni da ta hrabrost postoji u Srbiji, mi smo sa Njemačkom i našim evropskim partnerima, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, htjeli da pomognemo regionu da izbegne da se ređaju unilateralni potezi, neodmjerene izjave, podizanje tenzija, čije su glavne žrtve ljudi koji žive na terenu, posebno srpska manjina na Kosovu“, naveo je Makron.
Makron je istakao da put koji je predložila EU ka neophodnoj normaliziciji „čuva suštinu: mogućnost za Srbe da žive na Kosovu, uz poštovanje zakona, ali ne odričući se svog identiteta, ni svojih prirodnih veza sa Srbijom, ali, takođe, i postojanje garancija koje se tiču očuvanja srpskog kulturnog i vjerskog nasljeđa“.
„Ovaj put je trasiran: sve što usporava napredak na tom putu ide na uštrb ljudi koji tamo žive. Uvjeren sam da je ovaj kompromis u skladu sa interesima Srbije i, uz svo sagledavanje snažnih osjećanja Srba po tom pitanju, poštujući ih, pozivam Srbiju i pozivam mlade u Srbiji da izaberu mir i da izaberu budućnost“, naveo je Makron i dodao da će lično ostati angažovan i da je siguran da će i EU u cjelini na sprovođenju Ohridskih sporazuma, a najprije na uspostavljanju zajednice opština sa srpskom većinom.
Makron je ponovio da je njegova današnja posjeta Beogradu, nova etapa bilateralne saradnje i stvarno strateško partnerstvo koje grade dvije zemlje, te apel koji je uputio za odlučno angažovanje Srbije u pristupanju EU – sve to čini poruku povjerenja u zajedničku budućnost i najbolji način da se njeguje i produbljuje dragocjeno prijateljstvo Srbije i Francuske.
