Crnogorska kinematografija pokazaće svoj veliki potencijal, a crnogorski filmski djelatnici biće prepoznati među evropskim filmskim stručnjacima, poručeno je sa prvog Montenegro Film Rendezvousa na kojem je predstavljeno 20 projekata u različitim fazama razvoja.
Filmski centar Crne Gore organizovao je Prvi Montenegro Film Rendezvous u okviru 37. Filmskog festivala Herceg Novi, prenosi PR Centar.
Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović smatra da će industrijski dani Montenegro Film Rendezvous izuzetno pozitivno uticati na buduće djelatnosti crnogorskih filmskih radnika, kao i na to da ih prepoznaju inostrani eksperti, koji su prvi put došli u Crnu Goru.
„Priča je bila fokusirana na rad sa crnogorskim filmskim autorima i producentima i predstavljanju njihovih projekata. Naši djelatnici imali su prilike da čuju sve ono što su predstavljali flmski fondovi”, kazala je Božović.
Kako je dodala, na tom togađaju su prevaziđena očekivanja domaćih djelatnika koji su imali priliku po prvi put da predstave svoje projekte na jednom mjestu pred stranim inostranim ekspertima.
Prema riječima Božović. tokom prvog dana, predstavljeno je 13 projekata u fazi pripreme, koji su podržani na pozivima za sufinanisranje razvoja projekata ili proizvodnje kinematografskih djela.
„To su sve dugometražni igrani filmovi. Producetni i reditelji su predstavljali projekte”, kazala je Božović, navodeći da su reakcije eksperata sjajne.
“Drugog dana smo imali priliku da pogledamo sedam projekata, koji su već završeni. Vidjeli smo četiri igrana filma i tri dokumentarna. Nije bio samo sjajan utisak eksperata koji su gledali naše projekte, već i naših filmskih djelatnika kada su imali priliku da čuju svoje kolege, da ih ohrabre”, navela je Božović.
Kako je dodala, očekivanja za ono što slijedi su velika.
Božović je objasnila da je četiri do šest godina potrebno da film prođe kroz sve faze, da se prikupi novac, razvije scenario, projekat, a kad se film snimi ulazi se u fazu postprodukcije i počinje novi životni put filma.
„Nakon toga se traže festivali za prikazivanje u Evropi. Svaki festival je kao mala olimpijada. Postoji preko 400, 500 prijava iz čitave Evrope i svijeta, pogotovo kada je riječ o festivalalima koji su jako cijenjeni a to su Kan, Berlin, Roterdam, Karlove Vari, Venecija”, pojasnila je Božović.
Kako je istakla, prvo se trči trka da se snimi film, zatim da taj film neko vidi, prepozna i uvrsti u svoj program, a nakon toga taj film treba da živi pred publikom.
Prirodno je, kako je navela, da se industrijski dani dešavaju u okvuru festivala od nacionalnog značaja kakav je Hercegnovski filmski fetsival i da svi zajedno grade sigurno okruženje koje će olakšati cijeli proces.
„Imali smo master klas profesora Gorana Markovića, a master klas je rezultat saradnje filmskog centra i Festivala. Bilo je to sjajno iskustvo da čujemo kako je to nekada bilo, kada se snimao jedan film na svaku godinu ili na svaku drugu godinu. Reditelji su osmišljavali, režirali i dočekivali premijeru svoga djela u nekom od bioskopa, na nekom od festivala. Kada se poredi sa vremenom danas vidimo da sve ima svoje izazove i prednosti, ali je lijepo da znamo da smo na pravom putu“, navela je Božović.
Reditelj Mladen Ivanović rekao je da kinematografija sa najmlađim filmskim centrom ostavlja lijepe tragove i da Crna Gora ima mnogo mladih umjetnika koji su prepoznati na najznačajnijim festivalima Evrope.
„Ovakve inicijative su svakako dobrodošle, zbog toga što možemo da se prepoznamo, družimo, da vidimo gdje smo sa svojim projektima”, naveo je Ivanović.
Sa druge strane, kako je dodao, postoji suštinska potreba da svoje filmove prezentuju nekim od nazjačajnijih ljudi u evropskoj kinematografiji na osnovu čega bi naš budući rad mogao da bude zastupljeniji.
“Nama kao stvaraocima je ideja da naši filmovi odu na evropske festivale, kasnije region, pa Crnu Goru čime dobijamo i neku vrstu kredibiliteta, jer se danas film tumači na razne načine, a mi se bavimo filmom koji je autorski, festivalski, umjetnički“, kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, crnogorski filmovi su uvijek dobro dočekani na festivalima, jer se ljudi raduju da iz male Crne Gore postoji veliki broj onih koji uspjevaju da prave pomak.
„Čini mi se da se vrata polako otvaraju i da smo prisutni i to je nešto zbog čega države treba da postoje- da bi razvijale kulturu. Ova vrsta inicijativa je svakako poželjna i jedno lijepo i dobro tlo gdje možemo Evropi i ljudima koji se bave filmom tamo da kažemo da smo tu i da imamo šta da im pokažemo“, kazao je Ivanović.
Koordinatorka festivala TRT 12 Punto Esra Demirkiran, kazala je da je učestvujući u Montenegro Film Rendezvous svjedočila vrlo zanimljivoj i strastvenoj želji da se prave filmovi i pričaju priče.
„To je vrlo raznolika zajednica sa različitim pričama, raznim žanrovima i jedinstvenim pristupima pripovijedanju i režiji”, rekla je Demirkan.
Ona, kako je kazala, vjeruje da Montenegro Film Rendezvous igra ključnu i efikasnu ulogu u industriji, posebno za crnogorsku prodaju, finansiranje i druge aspekte filmskog sektora.
“Paneli i razgovori bili su veoma značajni, informativni i otvorili su vidike za sve filmske stvaraoce kako za Crnu Goru tako i za sve nas. Za mene, imati veze sa različitim zemljama u regiji, ali i širom Evrope, je od suštinskog značaja. Kao stručnjak iz industrije iz TRT-a, javne televizije Turske, imamo vrlo bliske veze i razgovore o budućim saradnjama sa Filmskim centrom Crne Gore“, rekla je Demirkiran.
Ona je kazala da Montenegro Film Rendezvous, sa događajem 12 Punto u Istanbulu koji su organizovali, predstavlja platformu gdje se filmski stvaraoci i producenti iz Crne Gore i Turske mogu sastati i sarađivati.
„Što se tiče evropske filmske industrije, ona je veoma raznolika. Možemo razgovarati o različitim kulturama, različitim stilovima pripovijedanja i režije. Ipak, na kraju, dijelimo zajedničke ideje i vrijednosti”, kazala je Demirkan.
Kako je dodala, saradnja između različitih evropskih zemalja, posebno u smislu koprodukcija, je neophodna.
“Nije u pitanju samo dijeljenje budžeta ili finansijskih planova, već i dijeljenje priča, umjetničkih doprinosa, i stvaranje nečeg vrijednog iz različitih umjetničkih unosa filmskih stvaralaca iz raznih dijelova Evrope“, ocijenila je Demirkiran.
Ona je istakla da vjeruje da će u budućnosti, kako se budu organizovala naredna izdanja Montenegro Film Rendezvous, biti većih produkcija sa crnogorskim filmskim stvaraocima, jer kako je navela, ima mnogo zanimljivih projekata koji imaju značajan potencijal za distribuciju širom svijeta i za dostizanje šire publike.
„Želim da čestitam svim institucijama koje su uključene u organizaciju Montenegro Film Rendezvous, posebno Filmskom centru Crne Gore i Ministarstvu kulture i medija“, zaključila je Demirkiran.
Događaj je nastao kao inicijativa Filmskog centra Crne Gore, a realizovan je u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, Opštinom Herceg Novi i JUK Herceg Fest, koja je ujedno i producent Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala.
