Obrazovanje je jedan od najefikasnijih načina da se spriječi prenošenje siromaštva sa generacije na generaciju, poručili su iz Banke hrane, navodeći da nije pošteno govoriti o brizi za standard građana, a zaboraviti one koji su najugroženiji.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su povodom početka školske godine i, kako su naveli, nedovoljne brige nadležnih za djecu čije obrazovanje se dovodi u pitanje, posebno kada dolaze iz socijalno ugroženih porodica, ukazali na probleme sa kojima se djeca i roditelji u Crnoj Gori suočavaju.
Oni su rekli da se partijski funkcioneri hvale da su učinili “čudo” što osnovci imaju besplatne knjige.
“Znaju li oni da je to samo jedno od prava koje učenicima pripada, posebno socijalno ugroženima, u državama Evropske unije (EU) na koje se ugledamo”, upitali su iz Banke hrane.
Oni su naveli da djeca nijesu dobila pribor za školu i tehnička pomagala, koja su postala nužnost u obrazovanju.
“Nemaju naša djeca u školi ni užinu, što je takođe standard u državama EU. Biti gladan u školi znači imati lošije rezultate u nastavi, što za posljedicu ima napuštanje daljeg školovanja i nastavljanje lanca siromaštva porodice”, kaže se u saopštenju.
Banka hrane, kako su rekli, duže od decenije bezuspješno pokušava da uvjeri nosioce vlasti u važnost uvođenja jednog besplatnog obroka u školi.
Oni su naveli da socijalno ugrožena djeca nemaju adekvatnu obuću i odjeću za školu.
“To je briga njihovih roditelja, humanih pojedinaca i NVO, ali nije onih koji primaju platu da pomažu onima koji ne mogu pomoći sebi”, kaže se u saopštenju.
Iz Banke hrane su istakli da je obrazovanje jedan od najefikasnijih načina da se spriječi prenošenje siromaštva sa generacije na generaciju.
To je, kako su istakli, i način dugoročnog smanjenja siromaštva.
“Populizam je prevagnuo nad stvarnom brigom za one koji nemaju. Govoriti o brizi za standard građana, a zaboraviti one koji su najugroženiji je nepošteno”, kazali su iz Banke hrane.
Kako su poručili, sve što je vezano za školovanje, rast i razvoj djece koja žive u nemaštini mora biti besplatno.
“Nije pravedno ne praviti gradaciju visine dječjeg dodatka prema imovinskom i dohodovnom statusu porodice, jer on nekome znači samo malu pažnju države, a djetetu i njegovoj porodici u stanju nužde znači pruženu mogućnost da se prehrani, kupi školski pribor, knjige za srednju školu, obuću- odjeću”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je nepravedno ograničiti dječji dodatak na petoro djece kod socijalno ugroženih porodica.
Iz Banke hrane su rekli da radni angažman djece tokom raspusta dovodi do gubitka prava na jedino socijalno primanje namijenjeno siromašnima – materijalno obezbjeđenje porodice (MOP).
“Umjesto da djecu podstičemo da rade i doprinose svojoj porodici, posebno kada su socijalno ugrožena, mi ih takvim zakonskim rješenjima kažnjavamo”, kazali su iz Banke hrane.
Oni su podsjetili da se na taj način porodica koja je korisnik MOP-a ostavlja bez “mizernog primanja” (kreće se od 89 do 165 EUR) kada im dijete završi srednju školu.
“Ni redovan student neće dobiti mogućnost da njegova porodica nastavi da koristi MOP”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, štedi se na sirotinji stotinjak EUR, a omogućava funkcionerima da se “bahate” u hiljadama.
“Ovo su samo neku od problema koji ne brinu djecu i roditelje u socijalno odgovornim državama”, kazali su iz Banke hrane.
Oni su istakli da bi hrana i oprema za bebe, školski obrok, odjeća, obuća, udžbenici, školski probor, časovi u školama jezika i predmeta koji im slabije idu, sporta, morali biti bez nadoknade za ugroženu kategoriju djece do okončanja školovanja.
“Kako bi se smanjile socijalne razlike među djecom i podržali oni kojima prijeti život na margini”, navodi se u saopštenju.
Iz Banke hrane su pozvali da se socijalni reflektor usmjeri ka svoj djeci koja su uskraćena za osnovna ljudska prava.
“Pomozite im da dostojanstvrno žive. To je jedino vrijedno pohvale. Potencijala imamo, ali je politicka volja upitna”, zaključuje se u saopštenju.
