Investicija od million eura, po izvještaju interne revizije, neprofitabilna
Nepune tri godine nakon što su zasađeni prvi zasadi, Rudnik uglja u Pljevljima odustaje od uzgoja aromatičnog bilja na rekultivisanom kopu nekadašnje cementare.
Ovu informaciju nedavno je potvrdio izvršni direktor najveće pljevaljske kompanije Nemanja Laković, koji je upravljanje Rudnikom preuzeo početkom aprila.
“Po izvještaju interne revizije Rudnika uglja taj projekat se pokazao kao neprofitabilan i ne planiramo da nastavimo isti”, odgovorio je Laković.
Nije odgovorio na pitanje koliko je na poslovima uzgoja žalfije, lavande, i drugih aromatičnih biljaka angažovano radnika i koliki je do sada prihod ostvaren od tog posla. Odgovor nije stigao ni na dodatno pitanje kakva sudbina čeka plantaže i plastenike u kojima su se uzgajale sadnice tog aromatičnog bilja.
Prve sadnice timijana, žalfije, miloduha i dvije vrste lavande zasađene su prvi put početkom oktobra 2021. na parceli od oko četiri hektara u blizini Separacije, na odlagališnom prostoru nekadašnjeg lokaliteta Cementare. Izvršni direktor u to vrijeme bio je Milan Lekić, koji trenutno obavlja funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja.
O plantaži ljekobilja govorilo se kao “investiciji od vitalnog značaja za život Pljevalja i svih Pljevljaka, jer je riječ o fabrici za koju je planirano da osigura nova radna mjesta i osnaži privrednu snagu Pljevalja, ali i cijele države”.
U ovaj projekat, kompanija odlučila da uđe nakon posjete Lekića i njegovog pomoćnika za korporativne poslove i razvoj ljudskih resursa Bojana Krvavca preduzeću “Ljbilje” iz Ljubinja koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja.
Po Zakonu o rudarstvu, Rudnik je u obavezi da uradi rekultivaciju zemljišta pa su u kompaniji smatrali da je daleko bolje da se zemljište zasadi ljekovitim biljem nego djetelinom.
Lekić je izražavao i veliki optimizam po pitanju ovog projekta.
“Riječ je o probnoj, jesenjoj sadnji, na osnovu koje ćemo donijeti odluku da li ćemo ući u posao sadnje ljekovitog bilja na površinama od oko 100 hektara. Ukoliko se ispostavi da su Pljevlja prikladan ambijent za ovaj posao, a na to su ukazala i određena ispitivanja klime i zemljišta, stvoriće se sve pretpostavke da se uđe u jedan širi poslovni zamah koji će rezultirati i otvaranjem destilerije za proizvodnju eteričnih ulja. Za ovaj posao mi imamo volju, imamo kapacitete, kao i adekvatne površine kao što su Jagnjilo sa oko 40 hektara, kotu 810 površine 30-ak hektara i unutrašnje odlagalište Kutlovača koje ima 20-ak hektara”, rekao je Lekić.
Kazao je tada da će ako sve bude teklo po planu u bliskoj budućnosti biti zaposleno nekoliko stotina radnika.
Sagovornik iz Rudnika uglja kazao je da je u ovaj posao uloženo preko milion eura. Samo u kupovinu dva traktora od kojih je jedan italijanskog brenda McCormick, jačine 300 konjskih snaga, najsavremeniji na tržištu, a ujedno i jedinstven primjerak u Crnoj Gori uloženo je oko 310.000 eura.
U međuvremenu, urađena su laboratorijska ispitivanja zemljišta u Instititu za rudarstvo i metalurgiju Bor, a uzorci zemljišta poslati su i institutu u Kruševcu.
Ugovoreno je da konsultantske usluge i usluge nadzora pruža Institut za proučavanje lekovitog bilja “Dr Josif Pančić” iz Beograda i Institut za voćarstvo iz Čačka.
Firma Solar mont iz Gradiške montirala je destilator od inoksa, kapaciteta 500 litara. Proces destilacije i obuku za upotrebu destilatora obavio je magistar farmacije Slaboljub Tasić, dok je pregled biljaka na terenu i obuku ljudi koji su realizovali prvu žetvu realizovao profesor Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo Čačak.
Na površini od oko četiri hektara zasađeno 60.000 sadnica ljekobilja, a organizovana je i plastenička proizvodnja sadnica.
Prošle godine od hektra požnjevenog timijana i žalfije dobijena su svega tri litra eteričnog ulja.
