Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u tehničkom mandatu Vesna Bratić potpisala je dozvole za rad dvjema privatnim vjerskim srednjim školama, u Podgorici u Nikšiću, objavljeno je juče u Službenom listu, posljednjeg dana njenog mandata.
Osnivač Gimnazije ,,Sveti Sava“ iz Podgorice je Mitropolija crnogorsko-primorska, a Gimnazije ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ iz Nikšića Eparhija budimljansko-nikšićka, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Škole će početi sa radom od septembra.
Ministarka je za podgoričku vjersku gimnaziju potpisala rješenje 18. aprila, a za nikšićku 14. aprila.
Pobjedi je rečeno da su Ministarstvu dostavljeni programi škola i da je na osnovu njih izdata akreditacija prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju i Zakonu o upravnom postupku.
Programi ove dvije škole su, prema informacijama Pobjede, 80 odsto usklađeni sa programima za srednje škole, a 20 odsto čine vjerski predmeti. U tim obrazovnim ustanovama nastava će se izvoditi po obrazovnom programu koji važi za opšte gimnazije.
Nacionalni savjet nije utvrdio program
Iz MPNKS je Pobjedi rečeno da su novoosnovane vjerske škole prihvatile plan i program na osnovu preporuka Nacionalnog savjeta.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju, program privatnih škola postaje važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja. Mjerila za utvrđivanje punovažnosti i jednake vrijednosti obrazovnog programa privatne ustanove sa javnovažećim obrazovnim programom donosi Nacionalni savjet, na prijedlog Zavoda za školstvo.
Međutim, sagovornik Pobjede iz Zavoda za školstvo je kazao da nije sve usklađeno kako treba, jer Zavod nije dao stručno mišljenje o programu, što je bilo neophodno.
Program potvrđuje Nacionalni savjet, ali, prema sagovorniku Pobjede – njega nema.
– Nema ga već godinu dana. Istekao mu je mandat, a novi se nije formirao – saopšteno je Pobjedi.
On ističe da procedura nije urađena po zakonu. Podsjetio je da je, kada je formirana Medresa, Nacionalni savjet postojao. Ta škola radi po programu za opštu gimnaziju, vjerski programi su usklađeni i dobili su licencu.
– Mi smo analizirali njihov program i dali stručnu preporuku – rekao je on Pobjedi.
Mjerila za utvrđivanje punovažnosti i jednake vrijednosti obrazovnog programa privatne ustanove sa javnovažećim obrazovnim programom donosi Nacionalni savjet, na prijedlog Zavoda za školstvo.
Srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore.
Medresa licencirana
U Crnoj Gori je dosad djelovala jedna licencirana srednja vjerska škola – Medresa „Mehmed Fatih“. Za tu školu je u oktobru Vlada opredijelila 500.000 eura.
Ministarka Bratić je 19. oktobra 2021. godine primila direktora Medrese „Mehmed Fatih“ Amera Šukuricu i sekretara Islamske zajednice Fuada Čekića kada je i potpisan ugovor na osnovu odluke Vlade. Šukurica je tada rekao da škola ima 380 učenika, a da ove godine prvi put u internatima boravi 200 učenika i učenica.
– Model funkcionisanja nastave organizovan je tako što je 78% nastavnog plana i programa preuzeto od opšteg nastavnog programa, dok 22% istog čine vjerski predmeti. Od samog osnivanja, naš cilj je da škola bude otvorenog tipa (sistem
koledža), da Medresa predstavlja doprinos društvu, jer 90 % naših učenika dalje školovanje nastavlja upisujući svjetovne predmete, a krajnji cilj je model škole koja djecu priprema za život u građanskom društvu – rekao je tada sekretar Islamske zajednice Fuad Čekić.
Bogoslovija najavljena, ali nije integrisana
Bogoslovija sa Cetinja nije licencirana iako su u decembru 2020. godine tadašnji rektor Gojko Perović i ministarka Bratić to najavljivali.
– Mi ćemo u budućem periodu raditi na usklađivanju našeg programa sa važećim školskim programom kako bismo što lakše integrisali našu školu u crnogorski obrazovni sistem – kazao je tada Perović.
Najavljeno integrisanje cetinjske Bogoslovije u obrazovni sistem Crne Gore se nije dogodilo.
Što predviđa zakon
Prema Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, vjerska zajednica može da osniva vjerske škole svih nivoa obrazovanja, osim osnovne škole, koja je po zakonu obavezna.
U zakonu stoji i da vjerska zajednica samostalno utvrđuje obrazovni program vjerske škole, sadržinu udžbenika i priručnika i utvrđuje uslove za nastavno osoblje. Obrazovni programi, kao i sadržaji udžbenika i priručnika u vjerskim školama ne smiju biti u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.
Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom.
