Specijalno državno tužilaštvo formiralo je, dan nakon pisanja Vijesti, krivični predmet protiv nekadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragana Samardžića zbog njegove moguće uloge u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva počinjenih u jesen 1991. godine u Dalmaciji.
Predmet je ekspresno formiran nakon napisa u ovom mediju o navodnom učešću Samardžića kao poručnika tadašnje Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) u napadu Taktičke grupe „Kaštela“ na Split i okolinu 15. novembra 1991. godine.
Tada su brodovi JRM pogodili civilne objekte, stradalo je dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen.
Zbog tog granatiranja hrvatski sudovi procesuirali su 31 pripadnika JRM, i to uglavnom u odsustvu, jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu. Oni su 1993. godine osuđeni na visoke zatvorske kazne.
Hrvatske vlasti, po javno dostupnim listama osumnjičenih za ratne zločine u toj državi, nikada nijesu oficijelno istraživale, niti procesuirale Dragana Samardžića.
Povodom otvaranja istrage Samardžić se oglasio na Tviteru i kazao kako mirno čeka poziv SDT „znajući da nikad nije učinio ništa suprotno zakonu i Ženevskoj konvenciji“.
„Crna Gora, kao ozbiljna država, je nakon samostalnosti izvršila provjeru svih oficira zbog učešća u ratnim dešavanjima ’91. i na osnovu toga određeni broj oficira je penzionisan. Dodatno, 2008. pred moje postavljenje za v.d. načelnika Generalštaba rađena je posebna provjera za mene“, istakao je Samardžić.
Provjera, kako je pojasnio, vršena je u direktnoj komunikaciji dva šefa vojnoobavještajnih službi Božidara Boža Lakića i hrvatskog generala Gordana Čačića.
„Od hrvatske strane dobijeno je napismeno da se protiv mene ne vodi nikakav krivični postupak, niti je ikad vođen. Ključno je pitanje: kome je zasmetalo moje pisanje na Tviteru i po čijem nalogu je sad lansirana ova priča puna neistina i lažnih konstrukcija“, upitao je Samardžić.
Nakon raspada JRM, Samardžić je nastavio karijeru u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, a nakon obnove crnogorske nezavisnosti devet godina je bio načelnik Generalštaba crnogorske vojske, vojno-diplomatski predstavnik u Austriji, zadužen i za OEBS i Ujedinjene nacije.
Od marta 2020. do penzionisanja bio je vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu.
