01/29/2023

Medeni mjesec URE s Amerikancima je prošao

Profesor i direktor programa za globalne politike na Univerzitetu „Džons Hopkins“ Siniša Vuković u razgovoru za Portal Analitika ocijenio je da je za Crnu Goru 2023. šansi, ali i godina veoma izglednih izazova.

– Mogućnost održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora je sve izvjesnija, i koliko god to bila dobra vijest za demokratske procese u Crnoj Gori, bojim se da u trenutnim okolnostim izbori imaju ozbiljan potencijal da ponovo budu direktno kontrolisani sa strane i podređeni malignom uticaju trećih strana, prvenstveno Srbije i Rusije. Infrastruktura putem koje bi se miješanje u unutrašnja pitanja odvijalo već odavno je konsolidovana i sistemski normalizovana, samim tim veoma teško joj se suprotstaviti. U tim okolnostima ključan će biti uticaj i pomoć sa zapada kao kontrateža tim politikama i praksama – smatra Vuković.

Skromni rezultati zapadnih ambasada u Crnoj Gori

Aktuelna i prethodna vlada imale su, kako je nedavno ukazao nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović, nekritičku i pristrasnu podršku zapadnih ambasada. Zanimalo nas je kolika je njihova zasluga za trenutni politički ćorsokak u kojem se Crna Gora nalazi.

– Kada govorimo o zaslugama, isto kao i o odgovornosti, ona je prvenstveno i isključivo nosilaca vlasti te dvije vlade. Diplomatska aktivnost zapadnih ambasada u Crnoj Gori u prethodnom periodu je bila višeslojna. S jedne strane, vidljiv je bio interes i namjera da se obje vlade prije svega drže vanjskopolitičkih prioriteta koji bi Crnu Goru održao na prozapadnom kursu – ističe Vuković.

Prema njegovim riječima, rezultati na tom planu su u najboljem slučaju skromni.

– Na nivou forme, Crna Gora se usaglasila sa vanjskom politikom EU prema Rusiji. Na nivou prakse i suštine, ostavljene su ogromne rupe koje su vješto koristili proruski akteri kako bi održali svoj uticaj u Crnoj Gori. Primjera radi, zabrana emitovanja Sputnika i RT je odugovlačena, primjena mjera kojima bi se zamrzla sredstva ruskih državljana kojima je EU uvela sankcije a koji imaju imovinu u Crnoj Gori bila je neubjedljiva i spora, skoro tri mjeseca je bilo potrebno da se uputi prvi kontigent pomoći Ukrajini nakon niza apela zapadnih partnera – podsjetio je Vuković.

To, kako je kazao, sigurno nijesu bili efekti kojima su se nadali na Zapadu kada su pružili političku podršku za formiranje tih vlada.

– I samu podršku formiranju pratio je prevelik fokus na formu, uz očit manjak osjećaja za suštinu. Tako na primjer uslov podrške, prvo indirektno a zatim eksplicitno je bio da Demokratski front (DF) ne bude direktno uključen. Međutim, ignorisao se uticaj koji je proruski DF nastavio da projektuje na obje vlade, što ga je suštinski održavalo na vlasti – napominje Vuković.

Nakon svega, dodaje sagovornik Analitike, oni koji su smatrali da će strpljenje i razumijevanje zapadnih partnera biti neograničeno i da će se takvi devijantni planovi moći implementirati fingirajući saradnju sa zapadnom, suočili su se sa nikad jasnijim porukama da je zbog takvog ponašanja Crna Gora izgubila svoj prozapadni tempo i da se kriza na koju upućuju takođe odnosi i na vrijednosnu koja je, kako kaže, oblikovana politikama koje su vodile prethodne dvije vlade.

Problematični potezi Abazovića

– Niz skandala iz prethodnog perioda u kojima su glavni akteri bili visoki dužnosnici pokreta URA, nesumnjivo je ponukalo zapadne partnere, samim tim i one iz Vašingtona, da sa više rezerve i sumnje sagledaju djelovanje tih struktura. Amerikanci bi rekli da je period medenog mjeseca s Urom davno prošao, jer niz poteza koji se vezuju za premijera Abazovića i njemu najbližih saradnika upućuje na sumnju da iza svega potencijalno stoje politike koje svoj uticaj ostvaruju korupcijom – ukazuje Vuković.

Sa jedne strane, podsjeća on, otvoreni su sudski procesi, prije svega vezani za pitanje šverca cigareta koji je otkriven zahvaljujući akcijama u koje su bile uključene zapadne obavještajne službe, a koji direktno potvrđuju takve sumnje.

– S druge, problematični potezi kao što su smjena cjelokupnog vođstva ANB-a koji je uživao nesumnjivu podršku zapadnih parterna, i to na način koji je bezmalo skandalozan, i to nedugo nakon što je taj ANB demontirao jednu od najvećih obavještajnih mreža koje je Rusija instalirala u regionu, dodatno potpiruju prethodno pomenute sumnje – smatra Vuković.

On napominje da je globalna borba protiv korupcije jedan od ključnih vanjsko bezbjednosnih prioriteta SAD u ovom trenutku.

– I taj prioritet je formulisan tako da direktno upućuje na zaključak da je korupcija sredstvo, a ne cilj, kojim prijeteće treće strane poput Rusije, Kine, Irana, i sl. ostvaruju svoj uticaj u zemljama kao što je Crna Gora. Dakle, kontekstualizacijom cjelokupnog fenomena bolje se razumiju i pomenute percepcije pojedinih aktera u Crnoj Gori – podvukao je Vuković.

Poruke Zapada najveća podrška proevrposkim snagama

Našeg sagovornika pitali smo zbog čega nije došlo do jasne i artikulisane podrške prozapadnim partijama u Crnoj Gori uprkos očiglednoj uvezanosti aktuelne parlamentarne većine sa zvaničnom Moskvom i Beogradom.

– Crna Gora nije ničija kolonija da bi joj bilo ko sa strane nemetao i odlučivao ko će i kako vršiti vlast. Samim tim sve odluke koje vlasti donose prije svega su njihova odgovornost. Činjenica da se i dalje Zapad interesuje šta se dešava, i uporno daje signale koji koraci bi vratili Crnu Goru na pravi put, nesumnjivo ukazuju da Zapad nije digao ruke od Crne Gore, i da je Crna Gora i dalje potencijalni parter uprkos problemima koji su direktno navođeni od strane zvaničnika iz Brisela i nerijetko iz Vašingtona – naglašava Vuković.

Istakao je da niz veoma jakih i direktnih poruka koje su se mogle čuti u prethodnom periodu treba razumjeti kao najveću podršku svim proevropskim snagama.

– Nažalost, te snage očigledno nijesu u stanju da te poruke projektuju kao dio sopstvene strategije ozdravljenja društva i vraćanja na prozapadni kurs. Razlozi su objektive prirode. Medijski prostor u Crnoj Gori poklopljen je kapitalom i političkim uticajem iz Srbije, kojoj u ovom trenutku nije prioritet prozapadna Crna Gora, već poslušna i servilna Podgorica koja će dostaviti sve ono što se od nje očekuje na putu ostvarivanja teza iz formule sprskog sveta – kategoričan je Vuković.

“Normalizuje” se i antiamerički diskurs

Poruku specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara parlamentarnoj većini da je formiranje nove vlade bez prethodno održanih izbora rizičan potez, Vuković je ocijenio kao veoma jasnu.

– Manjak rekacije, čak i otvoreno oponiranje i ruganje ulozi koju Eskobar ima, direktno ukazuju da te snage koje su sad bezuspješno pregovarale o formiranju nove vlade, zapravo i ne mare puno o tome što im se sugeriše sa Zapada. Nakon ignorisanja signala iz Brisela, koji su postali hronični, došli smo u situaciju đe se normalizuje i antiamerički diskurs, što dodatno otkriva istinske (često prikrivene) proruske igrače na političkoj sceni u Crnoj Gori – ističe Vuković.

Podsjeća i da je Eskobar prije par mjeseci jasno stavio do znanja da DF nije partner.

– Uprkos takvoj poruci vi sada imate situaciju u kojoj je DF aktivni učesnik u pregovorima o formiranju vlade. Ta činjenica profiliše sve one aktere koji su uključeni u te pregovore kao istinski anti-zapadne elemente, bez obzira na njihov formalni ili deklarativni stav. Niko nije naivan da prihvata kontradiktorne stavove – slične onima koji su se nedavno čuli, đe se podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine time što odete na proslavu neustavnog dana Republike Srpske – kaže Vuković.

Neophodan „sanitarni kordon“ s ciljem izolacije DF-a

Sagovornik Analitike objašnjava da u praksi savremenih političkih sistema postoji uhodan princip, koji se najčešće naziva „sanitarni koridor“, kojim se sve snage na političkom spektru uprkos njihovim suštinskim i programskim razlikama odlučuju na saradnju kako bi izolovali krajnje desne snage koje su u porastu.

– Kao rezultat vi imate velike koalicije poput onih u Njemačkoj i Francuskoj, koje su faktički koalicije kojima je najmanji zajednički imenitelj zapravo težnja da se suzbije rast i uticaj kranje desnih snaga u zemlji. Eskobarova poruka zapravo upućuje na ideju da je Crnoj Gori prijeko potrebna vizija „sanitarnog koridora“ kojim bi se suzbio maligni proruski ekstremno desni uticaj DF-a – smatra Vuković.

Prema njegovim riječima, činjenica da Ura, Demokrate, kao i Evropa sad bez ikakvih problema prihvataju saradnju sa DF-om u odnosu na trenutnu opoziciju, govori da su prioriteti i preference oblikovane van Crne Gore jer, kako ističe, takve odluke imaju destabilizirajući efekat po prozapadnu perspektivu Crne Gore.

Pojačan fokus Bajdenove administracije na Zapadni Balkan

Dvije godine od stupanja na dužnost predsjednika SAD Džozefa Bajdena, region je bliži sukobima nego bilo kada u posljednjih 20 godina. Interesovalo nas je da li je Vašington u stanju da osmisli i sprovede konstruktivnu politiku u regionu prije nego dođe do eskalacije sa tragičnim posljedicama.

– Bajden je preuzeo dužnost u trenutku koji je bio jedinstven po mnogo čemu, i prioriteti sa kojima se njegova administracija nosila su se rapidno mijenjali. Od borbe sa kovidom, povratka multilateralizmu, reaktiviranje Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, obanvljanje pregovara sa Iranom, odmrzavanje odnosa sa Venecuelom, do zveckanja oružja oko Tajvana, pa sve do ruske agresije na Ukrajinu, ova administracija suočavala se sa nevjerovatnim nizom vanjskopolitičkih i bezbjednosnih prioriteta – napominje Vuković.

Dodaje da se za to vrijeme Zapadni Balkan sagledavao kao dio tih ključnih tema.

– Eskalacijom ruske invazije na Ukrajinu fokus je postao još veći, što se vidi kroz sve aktivniju ulogu koju trenutno preuzima Derek Šole, glavni savjetnik u Stejt departmentu. Isto tako, za Blakan su bili zadužene iskusne diplomate, koje nesumnjivo poznaju region – smatra Vuković.

Međutim, kako dodaje, uvijek treba imati u vidu da se politike u Vašingtonu oblikuju na veoma poznat način, đe izuzetan uticaj imaju lobističke kuće koje se nameću kao ključni savjetnici u odabiru projekata i prioriteta od strateškog interesa za SAD.

I tu, kako je kazao, nema ništa sporno jer to je praksa koja je opšte poznata i uhodana, sistemski oblikovana i kontrolisana.

Formulisati prihvatljivu alternativu Otvorenom Balkanu

– Vještim manevrima neki od tih aktera uspjeli su da oblikuju narativ da je Otvoreni Balkan platforma koja bi mogla biti od koristi SAD, i regionu, jer se njome ostvaruje ekonomska uvezanost, pogled je na budućnost, rješavaju se neka pitanja koja onemogućavaju američke investicije u region, i kao krajnja namjera postavlja se ideja da svi mogu profitirati – pojašnjava Vuković.

Prema njegovim riječima, ova transakciona filozofija nije nečuvena, i veoma se lako može primiti u centrima odlučivanja u Vašingtonu jer se bazira na premisama tržišne ekonomije, deregulacije i liberalizacije tržišta.

– Kažem vještom promocijom ovo je predstavljeno kao korisno sredstvo za vraćanje SAD u region na veoma progresivan i konstruktivan način. Ono što je svjesno zanemareno u toj promociji upravo su one teme koje čine Otvoreni Balkan probelmatičnim za mnoge države, prije svega Crnu Goru. I uloga je onih snaga u Crnoj Gori da aktivno artikulišu jasan kontraargument i alternativnu platfomu koja bi bila zanimljiva i prihvatljiva SAD – naglašava Vuković.

U suprotnom, kako ističe, ako se sve svodi na kritiku Otovrenog Balkana, dolazimo u situaciju da jedina reakcija bude, „možda je OB loš, ali je jedino što imamo, daj da ga popravimo“.

– Imajući u vidu krajnje namjere i pozadinu ideje o Otvorenom Balkanu, kao vidno euro-skeptične i hegemonističke ideje, mislim da je od velike važnosti formulisati alternativu umjesto da se vrijeme gubi na popravljanje onoga „što se grbo rodilo“. Nažalost, projekat koji bi bio kontrateža toj paltformi a koji bi došao od proevropskih snaga u Crnoj Gori ne ne nazire, i samim tim narativ se oblikuje u odnosu na ideje koje emaniraju iz očekivanja prema Otvorenom balkanu – zaključio je Vuković.

PortalAnalitika

Read Previous

Živković i Bojović: Važno da se uz pritisak Zapada što prije održe objedinjeni predsjednički i vanredni parlamentarni izbori

Read Next

UZNEMIRUJUĆE Putnik uživo na Facebooku prenosio pad aviona u Nepalu