Marković poručio: Otvoreni smo za razgovore o temeljnom ugovoru sa MCP

Ostajemo otvoreni za inkluzivni dijalog i podršku u primjeni zakona svim vjerskim zajednicama, kao i za razgovor sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o uslovima za zaključivanje temeljnog ugovora, kad za to iskažu spremnost, saopštio je danas predsjednik Vlade Duško Marković.

On je, na predstavljanju programa hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije u Podgorici, kazao da su od pripreme nacrta Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica 2015. do njegovog usvajanja održane opsežne i detaljne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama i drugim zainteresovanim subjektima u Crnoj Gori.

“Nakon što smo prihvatili sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije, čije su sve preporuke uvrštene u tekst Zakona. Njime se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih pred zakonom i potvrđuje sekularni karakter crnogorskog društva i države, kao i jednakopravnost svih vjerskih zajednica”, naglasio je Marković.

Izmjene procesa ne primjenjivati retroaktivno

Premijer je rekao da naša zemlja razumije situaciju u kojoj se nalazi Evropska unija, ali je naglasio i da već pregovaramo po najstrožim kriterijumima koje je EU ikada imala u okviru politike proširenja.

“U takvim uslovima, s relativno mladom administracijom, predvodnici smo evropske integracije”, istakao je premijer.

Kako je dodao, iako nijesu zagovornici ‘mijenjanja pravila u sred igre’, u određenoj mjeri saglasni su da pregovarački proces treba učiniti konkretnijim i mjerljivijim, a njegove rezultate jasnijim i vidljivijim kako akterima u procesu pristupanja, tako i svim građanima u Crnoj Gori.

“Crna Gora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pregovore, zbog čega vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno. Ostajemo otvoreni za razgovor i saradnju, uz naglašenu potrebu da se obezbijedi adekvatno vrednovanje rezultata koje smo postigli u dosadašnjem toku procesa, što je važno za održavanje kredibilnosti procesa proširenja”, kazao je Marković.

Naglasio je da u osmoj godini pregovaračkog iskustva čvrsto stoje na stanovištu da je pristupanje EU jedina opcija za crnogorsko društvo, iako smo prošlu godinu završili, po prvi put, bez otvaranja posljednjeg preostalog pregovaračkog poglavlja – Poglavlja 8.

Dodao je i da je Crna Gora spremna da podijeli svoja iskustva sa ostalim državama regiona Zapadnog Balkana.

“Nastavićemo da pružamo podršku susjedima u procesu integracija i dijelimo iskustva iz tog procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će tokom hrvatskog predsjedavanja Sjeverna Makedonija i Albanija dobiti dugo očekivani datum otvaranja pregovora s EU, čime će region dinamičnije krenuti putem ispunjavanja evropskih obaveza”, rekao je premijer.

“Očekujemo otvaranje posljednjeg poglavlja”

Predsjednik Vlade je rekao da će Crna Gora nastaviti da posevećeno ispunjava obaveze iz integracionog procesa.

“Očekujemo intenziviranje aktivnosti u pravcu otvaranja posljednjeg poglavlja 8 – Konkurencija, kao i zatvaranje onih pregovaračkih poglavlja koja mogu biti spremna u relativno kratkom roku, npr: poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 6 – Privredno pravo, 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, 21 – Trans-nacionalne mreže, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Naš cilj je da dobijemo Izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24”, nabrojao je Marković.

Time bi, konstatovao je, Crna Gora dobila završne zadatke za usavršavanje sistema vladavine prava, i samim tim ušla u napredniju fazu pregovaračkog procesa koji podrazumijeva i privremeno zatvaranje poglavlja.

“U fokusu Vlade, u ovoj godini, je dalje jačanje institucija, održavanje dinamičnog ekonomskog razvoja, smanjenje nezaposlenosti i nastavak stabilizacije javnih finansija”, dodao je Marković.

Rekao je i da je naša zemlja svjesna kompleksnosti koju nosi hrvatsko predsjedavanje u kontekstu izazova, prije svega Bregzita, pitanja višegodišnjeg budžeta EU, početka rada nove Komisije, ali je dodao da Crna Gora naročito cijeni to što je jedan od ključnih aspekata i pitanje proširenja, u okviru četvrtog prioriteta – Uticajna Evropa.

“Istovremeno prateći aktuelnu razmjenu mišljenja na evropskoj sceni i inicijative o novoj metodologiji procesa proširenja, svoje napore i kapacitete usmjeravamo na dosljedno ispunjavanje obaveza iz pristupnog procesa, ne uzmičući pred izazovima. Iskustvo hrvatskog pristupanja EU za nas je višestruko značajno, s aspekta uspostavljanja „kontrolnih mehanizama“ u formi mjerila koja su veoma efikasna i smislena… Pored simboličkog značaja održavanja Samita Zapadni Balkan-EU u maju, dvadeset godina nakon Zagrebačkog samita, vjerujemo da ova paralela može imati i suštinski značaj u pravcu napora da se bliže i preciznije odredi budućnost politike proširenja EU i pregovaračkog procesa u cjelini”, rekao je Marković.

“Odoljeli smo neprimjerenoj i agresivnoj medijskoj kampanji”

Kako je dodao, Crna Gora se u kontinuietu potvrđuje kao politički i demokratski stabilno okruženje za sve svoje građane, naglasivši da smo u proteklih nekoliko sedmica, uprkos velikom broju subverzivnih aktivnosti kojima smo bili izloženi, uspjeli  da očuvamo bezbjednost i osnovne vrijednosti koje baštini naše društvo.

“Na primjeran i odgovoran način, kako i dolikuje zemlji koja je članica NATO-a i duboku u procesu evropske integracije, odoljeli smo neprimjerenoj i agresivnoj medijskoj kampanji, uz veliki broj dezinformacija i lažnih vijesti – sa ciljem uznemiravanja javnosti i građana i podsticanja nereda i nestabilnosti”, naglasio je predsjednik Vlade.

Na ekonomskom planu efekti članstva u NATO-u već dali rezultate

Predsjednik Vlade je rekao da su na ekonomskom planu efekti članstva u NATO-u već vidljivi u napretku Crne Gore na svim poljima.

“Danas je Crna Gora jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Visoke stope ekonomskog rasta i značajna domaća i strana investiciona aktivnost dovele su do povećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih u Crnoj Gori”, rekao je.

Podsjetio je na sastanku sa ambasadorima da je Crna Gora jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope, a da su visoke stope ekonomskog rasta i značajna domaća i strana investiciona aktivnost dovele do povećanja broja zaposlenih i smanjenja broja nezaposlenih u Crnoj Gori.

CDM.ME