7.8 C
Podgorica
Petak, 19 Aprila, 2024
spot_img

Intervju sa dr Željkom Lovrenčić

Intervju sa dr Željkom Lovrenčić književnicom, prevodiocem i istraživačem hrvatskih iseljenika

Razgovarao: Božidar Proročić

1. Poštovana gospođo Lovrenčić povod za naš razgovor je upravo izašla iz štampe koautorska knjiga panorama savremenog hrvatskog pjesništva ,,Razlog za pjesmu” u izdanju CKF sa Cetinja. Koliko je važno da se Hrvatska i Crna Gora kulturno povežu i sarađuju?

Kao što sam naglasila u predgovoru knjizi, smatram da je kultura vrlo bitna u održavanju veza između pojedinih država jer prodire u one društvene pore u koje ne ulaze ni politika ni gospodarstvo. Nažalost, ona je u međudržavnim vezama često zanemarivana. Ova naša koautorska knjiga, kao i knjiga suvremene crnogorske poezije koja će uskoro biti tiskana, dokaz su da se kulturom mogu  graditi čvrsti mostovi između Hrvatske i Crne Gore čime se samo nastavljaju iznimno uspješne i višestoljetne kulture veze između naših zemalja.

2. U ovoj panorami zastupljeno je 40 istaknutih hrvatskih autora šta je to po vama po čemu je njihova poezija specifična i interesanta?

Ova je panorama moj odabir pa je stoga subjektivna. Sigurno će se naći onih koji njome neće biti zadovoljni, ali ovdje su zaista zastupljeni suvremeni hrvatski pjesnici vrhunske kvalitete. Oni su sami odabirali svojih pet pjesama koje su željeli predstaviti crnogorskim čitateljima. Ti pjesnici pripadaju raznim pjesničkim školama, tematski pišu raznovrsnu poeziju, dobitnici su nagrada, prevođeni na strane jezike… Dakle, cilj mi je bio kvaliteta i raznolikost.

3. Istaknuti hrvatski pjesnici, slikari, arhitekte, pravnici Mažuranić, Ujević, Bukovac, Meštrović Slade, Bogišić su ostavili u Crnoj Gori značajan stvaralački trag. Isto tako neki od najznačajnih crnogorskih stvaraoca književnik Mirko Kovač, slikar Dimitrije Popović, oskarovac Dušan Vukotić ostavili su plodan trag u Hrvatskoj. Koliko je ovo značajno sa kulturološkog aspekta?

Ovo se pitanje nastavlja na ono prvo postavljeno – kultura otvara mnoga vrata i ostavlja neizbrisiv, pozitivan trag. Ono što su napravili hrvatski umjetnici u Crnoj Gori i crnogorski u Hrvatskoj ima trajnu vrijednost. Takve veze treba održavati i jačati.

4. U najavi imate i panoramu savremenog crnogorskog pjesništva takođe kao dio koautorskog projekta da li je teško praviti takve izbore i u čemu zapravo leži ,,tajna”?

Da. Upravo sam odradila svoj dio posla vezan uz ovaj naš zajednički projekt. Istinski sam uživala u prelijepoj poeziji odabranih crnogorskih autora. I ovdje je kriterij prilično jasan – kvaliteta i raznolikost. Imam prilično iskustva s panoramama – na španjolskom sam ih jeziku objavila nekoliko. To je jako dobar način da se određenoj zemlji predstavi što više autora, a ako neki izdavač želi objaviti djelo nekoga od zastupljenih autora zasebno, ima priliku za odabir.

5. Imate impozantnu biografiju autor ste 15 knjiga i pjesničkih panorama uredili ste 17 a preveli čak 56 knjiga odakle tolika stvaralačka energija koju imate i u čemu nalazite inspiraciju?

Ove se brojke stalno mijenjaju – trenutno imam 58 prevedenih knjiga i 16 autorskih (u ovom je slučaju suatorska). Naime, u Meksiku je u veljači objavljen moj prijevod knjige istaknute suvremene književnice Sibile Petlevski Oración azteca/Caras unidas, a u Zagrebu ovih dana iz tiska izlazi panorama suvremene kubanske poezije naslovljena Dok oblaci prolaze, također u mom prijevoduJedna mi je knjiga naslovljena Književnosti predana. Taj naslov izvrsno ocrtava moj život. Stvaralačku energiju crpim i iz čestih putovanja po Latinskoj Americi i Španjolskoj. Obožavam te zemlje i njihovu književnost i kulturu, imam puno prijatelja među suvremenim književnicima toga govornog područja i njihova djela rado prevodim. Od klasika koje sam prevodila moram spomenuti Cervantesa, Carlosa Fuentesa, Miguela Barneta i Pabla Nerudu čije velebno djelo „Priznajem da sam živim“ upravo prevodim. Oni su svojevrsni simboli zemalja koje najviše volim – Španjolske, Meksika, Kube i Čilea. Ne nužno tim redom.

6. Diplomirali ste komparativnu i špansku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na istom ste i magistrirali imate veliku ljubav i predanost prema književnosti i kulturi. Koliko su studije književnosti popularni danas kod vas?

Prema mojim spoznajama, i danas puno mladih ljudi u Hrvatskoj njeguje ljubav prema književnosti. Mnogi od njih javljaju se svojim prvim knjigama. Studentima španjolskog jezika pružaju se veće mogućnosti nego što je bilo u slučaju mog naraštaja.  U okviru međunarodnih razmjena mogu putovati u Španjolsku ili u Latinsku Ameriku, prije svega u Čileu i Argentinu gdje ima najviše potomaka hrvatskih iseljenika, te usavršavati svoje znanje jezika i upoznavati hispanske kulture.

7. Doktorirali ste 2011 sa radom Hispanistička Croatica: ,,Tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskih korijena” odbranili ste rad na Hrvatskim studijima. Živjeli ste šest godina u Latinskoj Americi (Meksiko, Čile). Koliko ste u tom periodu istražili hrvatsku emigraciju i čileanske pisce hrvatskih korijena?

Čileanski pisci hrvatskih korijena dugogodišnja su mi istraživačka tema kojom sam se započela baviti dok sam radila kao profesorica hrvatskog jezika i kulture na krajnjem jugu Čilea, u Punta Arenasu. I u drugim latinsko-američkim zemljama žive vrlo uspješni potomci hrvatskih iseljenika, ali Čile je uistinu fenomen. U svome doktoratu koji je kasnije objavljen kao knjiga naslovljena „Od pustinje do ledenjaka – književnost čileanskih Hrvata“ bavim se tom zanimljivom zemljom i hrvatskih doseljenicima u nju. Spominjem brojku od 300-tinjak književnika hrvatskih korijena. Neki od njih poput Antonija Skármete, Juana Mihovilovicha, Andrésa Moralesa Milohnica, Eugenija Mimice Barassija, Óscara Barrientosa Bradasica itd. nisu poznati samo u svojoj zemlji nego pripadaju samim vrhovima latinsko-američke pa i svjetske književnosti (primjerice, Antonio Skármeta, pisac scenarija za film „Poštar“). Nedavno sam prevela knjigu uspješne peruanske spisateljice hrvatskih korijena Zinke Saric koja će uskoro biti objavljena u Zagrebu i predstavljena uz prisutnost autorice s kojom sam se susrela kada sam bila u Limi.

8. Bili ste i u diplomatskim vodama koliko diplomatija može da doprinese razvoju kulturnih veza?

Može puno ako je veleposlanik sklon kulturi. Na sreću, hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Nj. E. Veselko Grubišić osim što je vrhunski diplomat, iznimno cijeni kulturu. Jednako tako naša generalna konzulica u Kotoru mr. sci. Jasminka Lončarević. Moram pohvaliti i veleposlanikovu savjetnicu Ivu Ivanić-Pavković kojoj zahvaljujem na divnoj suradnji. Svi su oni svijetli primjer, ali nažalost, ima i onih drugih.

9. Jako ste doprinijeli širenju i jačanju kulturnih veza Hrvatske sa Španijom, Čileom, Meksikom podržavali hrvatsku dijasporu predstavljali hrvatske autore širom svijeta: Bolivija, Čile, Kuba, Kolumbija, Australija, Rumunija, Holandija, itd. Koliko je taj vaš predani i posvećen rad prepoznat u Hrvatskoj?

Prepoznat je i to me veseli. Izvrsno surađujem sa svojim kolegama u Društvu hrvatskih književnika, s Ministarstvom kulture RH, s Državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske, s Ministarstvom vanjskih poslova RH, s Gradskim uredom za kulturu. Razvidno je da tamo rade profesionalci koji prepoznaju dobre projekte.

10. Članica ste brojnih asocijacija, udruženja književnika, matica iseljenika kako u Hrvatskoj tako i u S.A.D. da li je bilo teško kroz vašu karijeru ispuniti sve ciljeve koje ste sami sebi zadali?

Ponekad je bilo teško jer su mi postavljali prepreke i željeli mi pokazati gdje mi je, prema njihovom mišljenju, mjesto. Ali, sredina u kojoj silom prilika zarađuješ za život (bilo bi divno kad bi se moglo pristojno živjeti samo od književnosti) svojim oštrim činovničkim mjerama ne može ništa onome tko ima slobodarski duh i koga vodi silna ljubav prema nečemu. Jako puno ljudi u Hrvatskoj i širom svijeta prepoznaje moj rad i zbog toga sam uistinu sretna. Znam da je moja misija vrijedila truda, a svoje sam ciljeve do sada uvijek ostvarivala.

11. Da li po vama u eri interneta kultura gubi ili dobija na značaju?

S jedne strane gubi jer postajemo površniji – primjerice, zašto bi učenici čitali Don Quijotea ili Pakao kad skraćeni opis knjige mogu naći na internetu? S druge, uz suvremenu se tehnologiju kultura lakše  promovira, a informacije se brže prenose. Na nama je da procijenimo koliko nam internet može pomoći a da ne budemo potpuno ovisni o njemu.

12. Kada vas očekujemo u Crnoj Gori da predstavite obje panorame i hrvatskog i crnogorskog savremenog pjesništva?

Moja je zrakoplovna karta kupljena, a hotel rezerviran. Nažalost, sigurno neću doći u svibnju kako je planirano, ali kad sve ovo vezano uz coronavirus prestane i život se vrati u normalu, s troje istaknutih hrvatskih književnika dolazim u vašu divnu zemlju predstaviti njih i naše knjige te najaviti nove oblike suradnje čiji smo pokretači Vi i ja. Naš je dolazak dio projekta kulturne promidžbe i javne diplomacije Ministarstva vanjskih poslova RH.

13. Za lijep kraj ovog razgovora preporučite nam  jednu dobru knjigu hrvatskog autora koju bi svako od nas trebao da pročita.

Među mnoštvom dobrih knjiga hrvatskih autora, za mene je jedinstven i neponovljiv „Kiklop“ Ranka Marinkovića.

Posljednje vijesti
- Marketing -spot_img
Ne propustite