ĐUKANOVIĆ: Suočeni smo sa optužbama od strane jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno i okruženja

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija.

Govor našeg predsjednika prenosimo u cjelosti:

Crna Gora je posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije. Naša kontinuirana politika da budemo akter mira i bezbjednosti i saradnje u regionu, i kao lider u procesu evropskih integracija promoter najviših evropskih vrijednosti, proizilazi iz viševjekovne tradicije njegovanja multikulturalnosti i suživota.  

U vremenima kada se svijet suočava sa kompleksnim izazovima, nužno je raditi odgovorno, pravovremeno i solidarno. Naša iskustva u Savjetu govore u prilog neophodnosti jačanja istinskog dijaloga, razumijevanja i tolerancije. Uvjereni smo da svaka ideologizacija ljudskih prava nužno vodi ograničavanju dijaloga, konfrontacijama i oštrim polarizacijama, koje ugrožavaju saradnju, efikasnost i djelotvornost.

Mi prepoznajemo domete Savjeta i njegov potencijal, naročito u sistemu ranog upozoravanja i prevenciji. Pa ipak, čini se da ga ne koristimo na najdjelotvorniji način. 

Vidljive su politički motivisane aktivnosti u ograničavanju njegovog funkcionisanja, što dovodi do ponavljanja grešaka i produbljavanja nepovjerenja.

Na nama je odgovornost da štitimo prava naših građana, njihovu univerzalnost, da jačamo borbu protiv diskriminacije, rasizma, antisemitizma i svih oblika netolerancije; da prihvatamo najviše standarde i unapređujemo uslove za implementaciju. Na našim vladama je odgovornost za borbu protiv nekažnjivosti, a na demokratskoj kulturi svakog pojedinca da korišćenjem svojih prava i aktima ne ugrožava i ograničava prava drugog. 

Crna Gora kontinirano djeluje u pravcu zaštite, unapređenja i ispunjavanja ljudskih prava. To čini, između ostalog, kao zemlja koja redovno izvještava ugovorna tijela, otvoreno sarađuje sa sistemom specijalnih procedura, jača djelotvornost Opšteg periodičnog pregleda, osnažuje inkluzivnost i saradnju sa civilnim društvom i međunarodnim partnerima. 

Pored intenzivnog rada na normativnom aspektu i snaženju demokratskih institucija, radimo na utvrđivanju okvira za praćenje napretka. Zbog toga izuzetno cijenimo podršku  Kancelarije, kroz koju Crna Gora kao pilot zemlja razvija novi mehanizam. U tom kontekstu, zahvaljujem komesarki Bašele na upućivanju eksperta u Crnu Goru.

Vladavina prava i temeljne slobode prioritet su pregovaračkog procesa Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, što zajedno čini da napredak, usvajanje i primjena najviših standarda ima apsolutan nacionalni prioritet.

Ne tako rijetko, inovativna dostignuća na nacionalnom planu dobijala su međunarodna priznanja i postajali modeli zaštite pogodni za primjenu u drugim zemljama, naročito u oblasti prava djeteta. Ipak, jasno prepoznajemo izazove koji traže odlučniji angažman. Tu prije svega mislim na pitanja rodne ravnopravnosti i ženskih prava; unapređenje položaja osoba sa invaliditetom; dalju inkluziju romske populacije; povećanje djelotvornosti nacionalnog odgovora na trgovinu ljudima; i unapređenje medijskih sloboda i zaštitu novinara, gdje smo fokusirani na: finalizaciju paketa medijskih zakona usaglašenih sa najvišim evropskim standardima; kreiranje transparentnih i ravnopravnih modela podrške finansijskoj održivosti nezavisnih medija; i stvaranje ambijenta nulte tolerancije na nasilje prema novinarima. 

Uporedo, radimo na snaženju ekonomije i životnog standarda, vodeći se i ciljevima Agende 2030. i vjerujući da je održivi razvoj preduslov pouzdanog mira.

Koristim priliku da ukažem na jedno važno unutrašnje pitanje za Crnu Goru. Tiče se novousvojenog Zakona o vjerskim slobodama, kojim se na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvrćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države. Postupak izrade zakona trajao je 5 godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene. Ovim zakonom je zamijenjen zakon iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije. Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode.

Naravno, sve ovo ima svoju tipično balkansku predistoriju, o čemu nažalost nemam vremena da vas upoznam.

Zato danas i u Savjetu za ljudska prava, želim da potvrdim da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije. Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana.

Međutim, stabilnost naše zemlje nije ugrožena. Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj. Ovim mi činimo dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđujemo da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava.

Crna Gora ostaje opredijeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovaoca i zaštitnika ljudskih prava. Vjerujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše povjerenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savjetu za period 2022-2024.