Američki vojno-politički analitičar Jan Bžežinski (Ian Brzezinski) ocijenio je u intervjuu za Portal Analitika da rezerve francuskog predsjednika Emanuela Makrona o proširenju EU “uzdrmao kredibilitet Evropske unije”.
Dodaje da Makronov “veto” na proširenje “slabi proevropske lidere Zapadnog Balkana”.
“To je sigurno oslabilo one političke lidere u vašem regionu koji su koristili izglede za članstvo u EU kako bi pokušali pogurati politički rizične i izazovne reforme. Zapravo, Makron je povrijedio one koji su najviše predani vrijednostima EU”, rekao je Bžežinski za naš portal.
On je kazao da je Crna Gora demokratska država.
“Crna Gora je demokratija, evropska zemlja i član zajednice Sjevernoatlantskog saveza. Dobro je vidjeti da je zemlja poput Crne Gore integralna i doprinosna članica NATO-a, što je osnovni institut euroatlantske sigurnosti”, naveo je Bžežinski, koji je po političkom opredjeljenju republikanac .
Bžežinski, ne spori da postoje hibridne prijetnje Crnoj Gori kao novoj članici NATO-a, ali nije želio da komentariše dešavanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti jer nije stručnjak za tu oblast.
Bžežinski je sin čuvenog Zbignjeva Bžežinskog, a od 2001. do 2005. godine bio je zamjenik pomoćnika ministra odbrane SAD.
On je stalni član Scowcroft centra za strategiju i sigurnost i član je grupe strateških savjetnika Atlantskog saveza iz Vašintona.
Njegova kancelarija je formulisala, koordinirala i izvršavala bilateralne i regionalne strategije angažovanja i vođenje odbrane sa elementima združenog štaba, jedinstvenih borbenih komandi i odeljenja za odbranu. Njegove glavne odgovornosti uključivale su širenje NATO-a, planiranje i transformacija snaga saveza, i NATO operacije na Balkanu, Mediteranu, Avganistanu i Iraku…
Ljubazno je odgovorio na pitanja Nebojše Todorovića sa kojim je u prijateljskim odnosima.
ANALITIKA: Crna Gora je krajem prošle godine usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Nakon toga organizovani su protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, koje su ozbiljni regionalni analitičari ocijenili kao specijalni pritisak Rusije i Srbije na državu Crnu Goru da odustane od zaokruživanja svog suvereniteta. Kakav je vaš stav o tome?
BŽEŽINSKI: Moram priznati da ovu temu ne pratim tako pomno da bih mogao komentarisati ovo pitanje.
ANALITIKA: Što mislite o NATO samitu koji je održan u Londonu? Koja je glavna poruka sa tog sastanka, naročito u smislu hibridnih prijetnji kojima je izložene svaka članica NATO-a, pa i Crna Gora?
BŽEŽINSKI: Samit je označio napredak koji NATO postiže da se konstruktivno prilagodi novim izazovima 21. vijeka uključujući stalnu prijetnju koju predstavlja terorizam, i novu prijetnju koju predstavlja hibridno ratovanje i povratak utrke velikih sila (Great Power Competition). Što se tiče poslednjeg, samit je značajan po tome što se fokusira na Kinu, pored Rusije.
Samit je također bio značajan po isticanju napretka koji su Kanada i evropski saveznici postigli povećavajući svoje rashode za odbranu.
Generalni sekretar NATO-a napomenuo je da su troškovi za odbranu, europskih saveznika i Kanade porasli 130 milijardi dolara u posljednjih pet godina i taj bi se broj mogao povećati do 400 milijardi do 2024. To odražava kontinuirano povećanje nacionalnih proračuna za obranu i napredak saveznika kako bi postigli dogovoreni cilj, da svaki saveznik potroši ekvivalent od 2% svog BDP-a na svoju odbranu.
Ovo je stvarni napredak u podjeli tereta. Ovo su resursi potrebni za povećanje vojne sposobnosti i spremnosti.
NATO se prilagodio svoju zapovjednu strukturu novim oblicima prijetnji, uspostavljajući nove komande za olakšavanje logistike i odbranu linija komunikacije na Atlantskom moru. NATO je postigao napredak u implementaciji svoje inicijative “4 do 30”. Ovo predstavlja napor da se osigura da će 30 dana biti na raspolaganju 30 bataljona, 30 eskadrila i 30 brodova koji će biti spremni za borbu.
Samit je također naglasio napredak u osiguravanju savezničkih telekomunikacijskih mreža, uključujući i nove 5G mreže. Ponovo su zauzeli zajedničko stajalište o Rusiji, a ono što je veoma važno je da su čelnici NATO-a počeli da određuju ulogu NATO-a u ukupnoj strategiji Zapada prema pojavi Kine kao globalne sile.
Sve to pozitivno se odražava na prilagođavanje saveznika novonastajućem sigurnosnom okruženju. Bio je to samit koji je naglasio važnost i relevantnost NATO-a.
ANALITIKA: Značajno iz ugla Crne Gore je da je njen premijer Marković za istim stolom s liderima 28 najrazvijenih zemalja učestvovao u donošenju najvažniji odluka Saveza. Šta mislite o značaju i ulozi Crne Gore u ovom Savezu?
BŽEŽINSKI: Crna Gora je demokratija, evropska zemlja i član zajednice Sjevernoatlantskog saveza. Dobro je vidjeti da je zemlja poput Crne Gore integralna i doprinosna članica NATO-a, što je osnovni institut euroatlantske sigurnosti.
Svaki član u NATO-u doprinosi transatlantskoj sigurnosti, a ulazak Crne Gore u NATO bio je važan korak u nastojanju da se ispuni vizija transatlantske zajednice koja čini Evropu nepodijeljenom, slobodnom i sigurnom.
ANALITIKA: Kako gledate na proces proširenja NATO-a na Zapadni Balkan? Što mislite o Bosni i Hercegovini i Srbiji i posebno njenoj takozvanoj politici neutralnosti?
BŽEŽINSKI: Balkan je podjednako važan za euroatlantsku sigurnost koliko i Sjeverna ili Srednja Evropa. Što je regija integrisanija u NATO i EU, to će ona biti sigurnija,
što je prosperitetnija, to će regija biti sposobnija da doprinese opštoj dobrobiti transatlantske sigurnosti i ekonomskog blagostanja. Radujem se priključenju Makedonije NATO-u za koje se čini da će se to dogoditi ove 2020. godine.
Nadam se da će to dovesti i do pridruživanja drugih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, iako prije početka procesa mora ispuniti uslove za članstvo.
Čak se nadam da će jednog dana Srbija izabrati isti kurs, ali to je njihova odluka. Možda će slijediti put neutralnosti, ali mislim dugoročno da će najbolji interes pronaći sa ostatatkom Evrope.
ANALITIKA: Crna Gora je trenutno lider EU integracija. Šta možemo očekivati u narednom periodu nakon Makronovog prijedloga budućih pregovora i njegovog zaustavljanja početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom?
BŽEŽINSKI: Nadam se da će Makronov “veto” na proces proširenja EU biti privremen. Nije mi jasno kakva je bila osnova tog veta. Poslat je razočarajući signal prema Balkanu i Istočnoj Evropi. Preko ovog veta Makron je uzdrmao kredibilitet EU, ali uzdrmao kredibilitet njenih procesa.
To je sigurno oslabilo one političke lidere u ovim regionima koji je koristili izglede za članstvo u EU kako bi pokušali pogurati politički rizične i izazovne reforme. Zapravo, Makron je povrijedio one koji su najviše predani vrijednostima EU.
Stoga, nadam se da će ove godine Makron odustati od svog veta uslijed čega bi moglo doći do marginalnog podešavanja ili prilagođavanja procesa proširenja EU, ali sam proces proširenja će biti odlučno nastavljen naprijed.
ANALITIKA: Šta možete reći o ulaganju iz azijskih zemalja u zemljama Sredne i Istočne Evrope? Da li ta ulaganja predstavljaju izazov za ekonomije ovih zemalja?
BŽEŽINSKI: Mislim da kada se pogledaju kineske investicije, posebno u infrastrukturu da ih treba pogledati stvarno izbliza i pažljivo. Neke od kineskih investicija su maligne su u svojoj nameri i svom uticaju.
Ovo je pitanje osiguravanja uslova ulaganja, kritičkog sagledavanja i pažljivo promišljene kontrole nad ključnim projektima prije nego što se zaključe. Ja bih bio oprezan kod takvih ulaganja, posebno ako su u strateškom sektoru.
Jedna od važnijih inicijativa koja je u toku u srednjoj Evropi je „Inicijativa tri mora“ (Three Seas Initiative), a to je nastojanje da se iskoristi kapital privatnog sektora kako bi se ubrzao razvoj prekogranične energetske, saobraćajne i digitalne infrastrukture u regionu.
Ova inicijativa je vođena željom da se iskoristi snaga infrastrukture za pokretanje ekonomskog rasta i jačanje nacionalne i regionalne ekonomske elastičnosti.
Pristupanjem zapadnim finansijskim tržištima, Inicijativa za tri mora može biti važna provjera malignog ekonomskog utjecaja Rusije i Kine. Nadam se da će se ova inicijativa proširiti i na zemlje poput Crne Gore i drugih na Balkanu, kao i na Ukrajinu i Moldaviju.
PORTALANALITIKA.ME
