8.9 C
Podgorica
Četvrtak, 25 Aprila, 2024
spot_img
Naslovna Blog Stranica 1106

Rafet Husović čestitao Kurban-Bajram

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović uputio je čestitku reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću, te pripadnicima islama u Crnoj Gori i dijaspori povodom nastupajućeg Kurban-Bajrama.

“U tradiciji islama, dani Kurban–Bajrama upućuju na pomaganje onima kojima je pomoć potrebna kao i na slogu i pomirenje među ljudima. Kurban-Bajram nosi simboliku da svako ono što ima podijeli sa drugima, kao znak pažnje i dobre volje prema svim ljudima.

Kurban-Bajram simbolizuje i žrtvovanje svega prolaznog. Samo ako budemo zahvalni na svemu što imamo, bićemo spremni da iskreno pomognemo drugim ljudima.

Siguran sam da će predstojeći bajramski dani osnažiti međusobno poštovanje i podstaći razumijevanje i toleranciju kako bismo zajednički doprinosili multietničkoj i multikonfesionalnoj harmoniji u Crnoj Gori.

U ime Bošnjačke stranke i svoje lično ime, čestitam Kurban-Bajram, uz želju da ove dane provedemo u istinskoj porodičnoj sreći i radosti. Bajram šerif mubarek olsun”, navodi se u čestitiki.

Ovdje ni pandemija nije zaustavila razvoj i investicije, naša strategija je da Mojkovčani budu sretni što žive i rade ovdje

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković danas je svečano obilježio početak radova na baznoj stanici budućeg Ski centra Žarski – jednog od skijališta budućeg Zimskog turističkog kompleksa Bjelasica – i obišao više gradilišta u gradu nakon čega je ocijenio da ni pandemija koronavirusa nije mogla zaustaviti razvoj i investicije u ovom gradu.
„Obišao sam sva aktuelna gradilišta. Mogu konstatovati da se u Mojkovcu radi punom parom, da nezapamćena globalna zdravstvena i ekonomska kriza nije zaustavila investicije u Mojkovcu i nije zaustavila razvoj Mojkovca. Želim da kažem građanima Mojkovca da trenutno u kapitalnu i komunalnu infrastrukturu trošimo 60 miliona eura. Najvažniji projekat je naravno skijalište Žarski gdje smo jutros ozvaničili radove na baznoj stanici, na reprezentativnom objektu koji će dočekivati turiste iz cijelog svijeta“ – kazao je predsjednik Vlade.
Budući ski centar Žarski – 14 hotela sa 7.000 kreveta
Lokacija planinskog centra Žarski je detaljno razrađena Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi i Detaljnom razradom lokaliteta Žarski prema kojem se Bazno naselje planinskog centra sastoji od zone parkinga na ulazu u bazno naselje, zone sa objektima centralnog naselja sa hotelima, apartmanima, javnim sadržajima, zone i površinâ za polazište ski liftova. U sklopu uređenja terena planirani su trgovi, zelene površine kao i sportski tereni (klizalište i sl.).
U baznom naselju je predviđeno oko 7.000 kreveta u 14 hotela i u apratmanima, od čega je u samom centru naselja planirano 3.629 kreveta. Prema planu Ski centrar Žarski trebalo bi da osplužuje oko 8000 skijaša.
Proces valorizacije ovog prostora počeo je 2014. godine. U projekat Žarski je do sada uloženo 6.282.964 eura (99,6% u mandatu ove Vlade) od čega u ovoj godini 2.254.693 eura. Ukupno je ugovoreno 17,5 miliona eura investicija i radova na ovom Ski centru.
Za Ski centar Žarski planirana je žičara šestosjeda za koju je već potpisan ugovor u vrijednosti 8.990.700 eura. Potpisan je i ugovor po principu „projektuj i izgradi” za izgradnju oko 9,5 km ski staza vrijednosti 1.899.700 eura.
Put do Žarskog, transfer stanica, pasarela…
Premijer Duško Marković je obišao i trasu puta Mojkovac – Vragodo – koji je dio trase ka budućem skijalištu i regionalnog puta Jezerine – Lubnice.
Dionica Vragodo – Žarski duga je 5,3 km. Završena je prva faza radova – na dionici dugoj 2,3 km za koju je već potrošeno više od milion eura za proboj puta i izgradnju nasipa, propusta i armirano betonskih zidova. Ugovoreni su radovi na izgradnji potpornih zidova vrijedno gotovo još milion.
Predsjednik Vlade je izrazio zadovoljstvo gradnjom ovog puta rekavši da će se iz Mojkovca dolaziti direktno na skijalište, ali će se istovremeno moći doći i do Kolašina i Berana.
„Obišao sam i radove na transfer stanici vrijedne preko dva milio na eura. To je važan komunalni infrastrukturni objekat koji će već uređenom i lijepom Mojkovcu dati novi snažan podsticaj da Mojkovac bude jedna od najčistijih planinskih varoši na Sjeveru Crne Gore. Pogledao sam i radove na pasareli. sa kompletnim sadržajima, parkovima, dječjim igralištem, trim stazom koja će početi da se radi ovih dana. Ovaj objekat predstavlja jedan od najljepših komunalnih objekata koje sam imao prilike da vidim ne samo u Crnoj Gori i regionu nego i šire“ – kazao je predsjednik Vlade.
Biznis zona i Turistički info centar – mjesta za nove inicijative
Premijer Duško Marković je radnu posjetu Mojkovcu završio posjetom Biznis zoni i Turuističkom punktu rekavši da je riječ o mjestima na kojima će se pokretati nove inicijative od interesa za opštinu.
„Opština Mojkovac će u naredne dvije godine biti jedno od najljepših mjesta za život. Dakle, mi se u opštini Mojkovac ne borimo za stotine radnih mjesta koje će se desiti u naredne dvije godine, nego da oni koji rade u Mojkovcu vole da rade u Mojkovcu, da uživaju radeći u Mojkovcu, da su sretni zbog toga što žive u Mojkovcu. To je strategija naše politike. Današnjim uvidom u radove koje sam obišao sam sasvim siguran da će se to desiti u naredne dvije godine. I naravno ne samo u Mojkovcu… Perspektiva Mojkovca je izvjesna. Hrabri me što Mojkovčani ovo razumiju i prate. Današnje njihovo prisustvo ljudi je pokazalo da imamo zajedničku snagu i motiv da preporodimo Mojkovac i učinimo ga boljim mjestom za život kako bi ovdje procvjetala lokalna ekonomja i na taj način doprinijelo razvoju i rastu crnogorske ekonomije i doprinijeli boljem životu građana“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković na kraju radne posjete Mojkovcu.
Sa premijerom je u Mojkovcu bili u direktori Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić i Uprave za puteve Savo Parača.

Crna Gora može da računa na EU u nastavku pregovora

Crnogorska pregovaračka struktura je postigla ogroman uspjeh, čemu svjedoče otvorena sva poglavlja i spremnost za zatvaranje određenih pregovaračkih oblasti, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića i šefa Delegacije Evropske unije u Podgorici Aiva Orava, i poručeno da podrška EU i država članica neće izostati ni u nastavku integracionog puta Crne Gore.

Drljević je ambasadora Orava danas primio u oproštajnu posjetu i zahvalio mu na odličnoj saradnji i komunikaciji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori tokom njegovog mandata, kao i na značajnoj podršci našoj državi u procesu pregovora.

„Napredak u pregovaračkom procesu je rezultat posvećenog rada pregovaračke strukture, ali i odlične saradnje sa Delegacijom EU i Evropskom komisijom, za koju vjerujem da će biti nastavljena i u narednom periodu, naročito jer nam predstoji intenzivan rad na prevazilaženju izazova u ovom procesu, u najvećoj mjeri u političkim kriterijumima“, rekao je glavni pregovarač.

KEI

U tom kontekstu je podsjetio na važnost dijaloga u crnogorskom parlamentu, ističući da proces pregovora, da bi bio uspješno okončan članstvom Crne Gore u EU, mora da uključi čitavo društvo. „Od EU smo, kroz saglasnost za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, dobili podstrek i ohrabrenje za nastavak sprovođenja reformi i očekujem da sve nadležne institucije još odlučnije nastave sa radom“, dodao je on.

Ambasador Orav je zahvalio na odličnoj dosadašnjoj saradnji, pohvalivši rad cijele pregovaračke strukture i veliki posao koji je obavljen u prethodnom periodu. „Otvaranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom smo jasno poručili da ovaj region može da računa na EU i da vjerujemo da je mjesto država Zapadnog Balkana među članicama EU. Tu podršku smo još jednom potvrdili otvaranjem posljednjeg pregovaračkog poglavlja sa Crnom Gorom“, rekao je on.

Ohrabrio je sve nadležne institucije da nastave sa aktivnostima koje će Crnu Goru odvesti u novu fazu pregovora i zatvaranje poglavlja i, u konačnom, rezultirati time da naša država postane prva naredna članica EU.

Sagovornici su ocijenili da je izazovan period uzrokovan epidemijom korona virusa pokazao partnerstvo i solidarnost na djelu, kao i prednost pripadnosti zajednici evropskih naroda.

AMER RAMUSOVIĆ POSLENIK MEDIJA

Piše: Božidar Proročić književnik i publicista

Amer Ramusović je među prvim novinarima u Crnoj Gori koji se profesionalno, i stručno i dan danas sa visokim moralnim i etičkim kodeksima odnosi prema svojo profesiji. Svojim nesebičnim radom, požrtvovanjem, podigao je ugled novinarske branše. Amer Ramusović je novinarstvo i žurnalistiku doživio kao složenu i kompleksnu profesiju koja zahtijeva stalno unaprijeđenje. Današnje novinarstvo se umnogo čemu razlikuje od onog prije desetak godina ili više. Međutim kod profesionalaca poput Ramusovića vrjednonosni sistem, i visoke etičke i moralne norme ostale se u domenu njegovog angažmana neoptrećenosti pritiscima društva i profesije kojima nikada nije podlegao. Amer Ramusović je odavno shvatio da javno iznesena riječ novinara nosi svoju težinu da može biti oštra poput mača, i prenijeti društvu u cjelini snažnu poruku.

Blistava karijera Amera Ramusovića počinje u njegovom rodnom Ivangradu sadašnje (Berane) đe se 07.09.1963.godine đe je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na odsjeku žurnalistika, diplomirao je 1988.godine. Postdiplomske ( magistarske ) studije okončao je 2014.godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli na odsjeku žurnalistika sa prosječnom ocjenom 10. Profesionalno je zaposlen u Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore kao portparol i PR menadžer gdje oblikuje svijet komunikacija u Crnoj Gori bilo kao stručnjak iz ove oblasti ili kao dugogodišnji medijski poslenik sa velikim iskustvom.

Bio je predavač na više škola za odnose sa javnošću i za obuku ljudi koji žele da se bave komunikologijom. Bio je koordinator nekoliko PR kampanja u reformi zdravstva imenovan od strane Ministarstva zdravlja, učesnik je brojnih stručnih seminara, kongresa i PR skupova u zemlji i inostranstvu sa obezbijeđenim sertifikatima. Sa uspjehom je završio školu evropskih integracija i ljudskih i manjinskih prava. Ramusović je radio i kao novinar-urednik u sarajevskom Oslobodjenju i Večernjim novinama, RTV Sarajevo, beogradskim Večernjim novostima i Blicu, zatim crnogorskim štampanim medijima Vijestima, Publici i Pobjedi, bio zamjenik glavnog urednika u časopisu Novi dani. Radio je kao urednik i novinar u Radio Beranama i Radiju Crne Gore, zatim bio glavni i odg.urednik lista Sloboda, saradjivao sa više medija sa prostora bivše SFRJ, a poslednji je i glavni i odg. urednik Medjunarodnog Radija Srbija i Crna Gora (Radio Jugoslavije) u Beogradu na čijem je čelu kao crnogorski kadar bio u periodu 2003/2006.god. do proglašenja nezavisnosti Crne Gore, odnosno do prestanka postojanja državne zajednice.

Nakon toga bio je glavni urednik Medicala, specijalizovanog časopisa za zdravstvenu problematiku, dobitnik je više novinarskih nagrada, član je Društva crnogorskih novinara, predsjednik Skupštine Udruženja lokalnih štampanih medija i predsjednik Samoregulatornog savjeta za lokalnu i periodičnu štampu.

Osnivač je i direktor časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore-“Komun@”, specijalizovanog i jedinog takve vrste u Crnoj Gori i regionu uopšte, a član je i Savjeta lista „Glasnik penzionera Crne Gore”. Autor je knjige „Samoregulacija medija u Crnoj Gori.”

U toku dugogodišnje radne karijere postao je istaknuti društveni, sportski i kulturni radnik, član više Nvo koje se u svom programu bore za medjunarodnu saradnju Crne Gore, član stručne komisije za evropske i evroatlanske integracije, predsjednik komisije savjeta Radio Televizije Crne Gore za program na jezicima manjiskih naroda, zatim nvo za demokratiju, medijski pluralizam, ljudska i manjiska prava, zaštitu životne sredine, a trenutno je predsjednik upravnog odbora Nvo ,,Spona” koja je osnivač prvog elektronskog portala na sjeveru Crne Gore pod nazivom ,,E spona” i bavi se oblastima demokratije, medijskog pluralizma i ljudskim i manjiskim pravima, a bio je i član Savjeta za saradnju Vlade Crne Gore sa nevladinim organizacijama za oblast kultura i informisanje.

Doprinos Amera Rmusovića Crnogorskoj medijskoj sceni je izuzetnon velik, značajan ali i prepoznat u medijskoj zajednici ne samo u Crnoj Gori već daleko i van njenih granica. Nijesu ga zaobišle ni brojne nagrada ni priznanja za doprinos ovoj izuzetno teškoj ali časnoj profesiji. Među rijetkim je novinarima u Evropi (prvi kod nas) koji je napisao jedinstvenu knjigu ,,Samoregulacija medija u Crnoj Gori” dajući puni doprinos razvoju ulozi i značaju medija . Amer Ramusović je posebno u časopisu ,,Komuna” uspio da prezentuje, podsjeti, sačuva bogatu kulturnu različitost i kulturna blaga u Crnoj Gori. Amer Ramusović podržava podstiče i afirmiše mlađe kolege, uvjek im govoreći da mediji nisu samo traganje za eksluzivom i opštim vijestima već da moraju sve ono što zapišu i istraže na jedan profesionalni i atraktivnji način prezentovati sve zahtjevnim čitaocima. Privrženost novinarskoj profesiji njegov (lični) profesionalizam njegova predanost za kompleksne i složene teme čine da utiče na javno mjenje što u suštini i jeste odnos pravog profesionalca. Doprinos Amera Ramusovića posebno se ogleda u podršci pravima manjiskih naroda u Crnoj Gori, čime je ovaj istaknuti novinar postigao najviši stepen povjerenja među njima. Ramusović je kroz svoju praksu veoma dobro plasirao i postavljao pitanja od javnog intresa kako u Crnogorskim tako i u globalnim tokovima i izazovima. O njegovom medijskom radu najbolje govore njegovi čitaoci, koji godinama sa pažnjom prate njegove tekstove. Amera Ramusovića pored visokog obrazovanja karakteriše darovitost, shvatanje suštine sa izazovima društva i vremena stalna incijativa, jaka energija, visoka etičnost. Amer Ramusović će još dugi niz godina na medijskom nebu Crne Gore biti poslenik medija čije ćemo tekstove, kolumne, i stavove sa pažnjom čitati.

 

Šabović: SDP tri decenije na pravoj strani istorije

Član predsjedništva SDP-a Džavid Šabović kazao je da je ta partija već tri decenije na pravoj strani istorije.

Tri decenije na pravoj strani istorije SDP –a usmjereno je ka jednom cilju – izgradnji jake države Crne Gore. Jaka Crna Gora, koja je u bezumlju rata trebala da spasi svoj obraz kada su rijetki uz crnogorske liberale, SDP, nezavisne institucije i intelektualce stvarali osnovu za vrijeme koje će doći – vrijeme nezavisne, građanske i evropske Crne Gore.

On je istakao da je uvijek bilo i biće onih koji žele da oslabe Crnu Goru.

-Uvijek je bilo i biće onih koji žele da oslabe Crnu Goru i da je bače na koljena. Bilo time što je negiraju kao državu i njen građanski i multivjerski karakter, ili time što je doživljavaju kao imovinu a ne kao domovinu. I jedni i drugi su protivnici jake Crne Gore. Ali zato smo tu mi koji trajemo i ne posustajemo. Nema vremena bez novih izazova i nema slobode koju ste osvojili a da se za nju ne morate stalno boriti.

Šabović je istakao da listu SDP-a za naredne izbore uglavnom čine mlađi i sposobni kadrovi koji će se boriti za ispravne stvari.

Lista SDP – Jaka Crna Gora, je lista koju čine uglavnom mlađi kadrovi naše partije, sposobni da i u ovom vremenu budu hrabri, odvažni, nepokolebljivi da se bore za ispravne stvari, za pravdu, jednakost, solidarnost, bogatog i slobodnog pojedinca. Jednom riječju – za jaku Crnu Goru. Uvijek je SDP imao pametne, poštene i hrabre ljude koji su stvarali istoriju moderne Crne Gore. Ova lista najbolje potvrđuje da je i nova generacija dostojna svojih prethodnika.Svim srcem sam uz moju partiju i moje prijatelje u ovoj pravednoj borbi. Pobijedićemo nepravdu i bezakonje i negatore Crne Gore. Jak SDP jaka Crna Gora!

JOANIKIJE: Crnogorci su i nosili barjak jedno vrijeme u cijelom srpstvu

Crkva svačiju slobodu poštuje, ali prihvata samo ono stoje dobro, plod ljubavi i dobre misli i namjere, rekao je episkop budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije na okruglom stolu u Podgorici, u utorak veče, na temu “Pravoslavlje i nacija”.

Poručio je i kako “crkva nije biro za registraciju i uspostavljanje nacija, niti mašina koja melje ili ugrožava bilo čiju naciju”.

U kontekstu aktuelnih dešavanja, Joanikije je rekao da danas oko pitanja nacije ima dosta diskusija u Crnoj Gori, ali i da one nijesu od juče.

Bila je to tema i u udžbenicima u doba kralja Nikole. Jednom je čak Crna Gora morala da zauzme zvaničan stav, jer je Evropa mešetarila i gledala da se već tada Crnogorci odvoje iz širokog korpusa koji je pripadao srpskom rodu. Naravno, Crnogorci su to potvrđivali i nosili barjak jedno vrijeme u cijelom srpstvu, pa je, koliko se sjećam, neko od braće Dragovićakoji su bili najučeniji ljudi u Crnoj Gori s početka 20. vijeka, lijepo rekao: „Mi smo po državnosti Crnogorci, a po narodnosti Srbi”, kazao je Joanikije, prenijeli su portali.

Ustvrdio je i kako stvaranje tenzije u Crnoj Gori o tome ko je Srbin, a ko Crnogorac dolaze i spolja i iznutra.

Zavađanje traje i spolja i iznutra i toga imamo napretek i danas u Crnoj Gori. Zar nijesu proizvod svega onoga što su radili Sekula Drljević i Savić Marković Štedimlija gorki plodovi koje imamo danas. Danas se nažalost za crnogorsku naciju mnogo kači mržnja, i to je ono čega bi Crnogorci trebalo da se što prije oslobode”, dodao je Joanikije.

izvor: POBJEDA

Radoš Raičević prešao kod Dake Davidovića

Bivši odbornik DPS-a u Beranama Radoš Raičević pristupio je Narodnom pokretu koji je osnovao Daka Davidović.

Kod činjenice da narod traži odgovoran odnos prema onome što nam je sada najpretežnije, ja ću kroz Narodni pokret nastaviti da se borim za čast i spas Crne Gore”, kazao je Raičević.

Raičević je u junu napustio DPS i vratio odbornički mandat.

Razlog napuštanja DPS-a, je taj što njegova  partija nije našla zajednički jezik sa SPC oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti.